Ivana je sa 7 godina započela svoje formalno obrazovanje u Jastrebarskom. Sedam godina ranije, njen djed Ivan Mažuranić donio je odluku o obveznom četverogodišnjem obrazovanju, te je taj zakon i dalje bio na snazi kad je Ivana započela svoje školovanje. Tadašnja škola se po mnogočemu razlikovala od današnje. Nastavu se nije moralo pohađati redovno kao danas. Moglo se i učiti kod kuće, a u školi samo polagati ispite. Poslije toga, ako je obitelj bila dovoljno imućna da uzdržava đaka, moglo se ići u višu školu.
Ivanini roditelji iskoristili su tu mogućnost te je Ivana svoja znanja uglavnom stjecala kod kuće, uz pomoć majke i kućnih učitelja. Bez obzira na način učenja, prolazila je godišnje školske ispite s odlikom, a ocjena „veoma dobar“ bila je najviša ocjena koja se mogla dobiti.
Ivana je položila privatni ispit 21. prosinca 1881. godine u Općoj pučkoj školi Jastrebarskom i to sa svjedodžbom prvog reda s odlikom. U spomenutoj svjedodžbi navedeni su sljedeći predmeti – vjeronauk, čitanje, slovnica, pravopis, ustmeni i pismeni izraz misli, zemljopis i povjest, računstvo, krasopis, risanje i ručno djelo i svi su položeni s ocjenom „vrlo dobro“.
S jednakim uspjehom u istim predmetima položila je 2. kolovoza 1882. godine i privatni ispit trećeg razreda.
Obitelj nakon tog seli u Zagreb gdje Ivana nastavlja svoje obrazovanje, ovaj put u javnoj ustanovi, u Općoj pučkoj školi. 1884. godine s 10 godina Ivana pohađa drugi razred i završava sve predmete s „vrlo dobrim“ uspjehom osim predmeta ručni rad na kojem ostvaruje ocjenu dobar. Ostali predmeti koje je slušala bili su nauk vjere, hrvatski jezik, računstvo, zemljopis, povijest fizika, krasopis, geometrijsko oblikoslovje, pjevanje, gimnastika i žensko ručno djelo. Time je završeno njeno opće, obvezno obrazovanje, iako prema svjedodžbama nije položila četiri razreda.
Nakon tog, Ivana kreće u peti razred Više djevojačke učione u Zagrebu gdje se susreće s dva nova predmeta, njemačkim jezikom i prirodopisom u kojima je bila jednako dobra kao u drugim predmetima.
Peti razred završila je 1885. i time završava i njezino javno obrazovanje te se Ivana ponovo vraća privatnom podučavanju. Spominje se učenje francuskog jezika i sviranje glasovira. Ivana u predadolescentnoj dobi spaja nastavo-školska i privatna znanja te polako započinje svoju književnu karijeru mnogobrojnim pjesmama i djevojačkim dnevničkim zapisima, a da toga još nije ni svjesna.