Ljubav je jedan od osnovnih i najvažnijih osjećaja i svi težimo savršenoj ljubavi, a postoje i mnoge vrste ljubavi.

Iako bajka ponekad spominje osjećaje, oni se ne proživljavaju, nego se izražavaju postupcima likova. Junak ili junakinja u nevolji tako će redovito sjesti i zaplakati – suze u tom kontekstu svjedoče o težini i bezizglednosti situacije. Ljubav na prvi pogled, koju često vezujemo uz bajku, prije je pokretač radnje nego konkretan osjećaj. U tom smislu, bajka i ne poznaje prave osjećaje.

Živjeli su sretno do kraja života prepoznatljiva je završna formula koje se često, osim u bajkama, primjenjuje i u svakodnevnom, realnom životu.

Naš izbor za top deset za veljaču potaknut je upravo slavljenjem ljubavi, a osim ljubav između djevojke i momka, dotaknut ćemo se i one bratske i prijateljske.

Naš izbor top deset bajki o ljubavi:

Sunce djever i Neva Nevičica (Ivana Brlić-Mažuranić)

Ova bajka, objavljena u prvom izdanju zbirke Priče iz davnine (1916.), donosi ljubavni zaplet te mitološke motive i likove. Neva Nevičica, kći okrutnoga i pohlepnoga mlinara i njegove žene, odlazi od kuće uz pomoć čudesne bake Mokoš, sunčeve dadilje, no ne posluša bakin savjet pa, umjesto dvorjanicom ohole carevne, postaje ženom junaku Olehu banu. Uvrijeđena carevna koja se i sama zagledala u naočitoga bana, napada njegove čađave dvore sa svom svojom vojskom. Srećom, Nevi Nevičici u pomoć priskaču Sunce i baka Mokoš. Na kraju bajke Neva Nevičica i Oleh ban ipak žive sretno do kraja života.

Regoč (Ivana Brlić-Mažuranić)

Bajka Regoč govori o istinskoj prijateljskoj ljubavi između vile Kosjenke i diva Regoča. Ova bajka govori o važnosti prijateljstva i uči nas da prava i iskrena ljubav pobjeđuje čak i mržnju.

Mala sirena (Hans Christian Andersen)

Prvi put objavljena 1837. godine u Bajkama za djecu, Mala sirena jedna je od najpoznatijih Andersenovih bajki. Naslovna junakinja žrtvuje sve – svoj dom, obitelj, čak i vlastiti identitet, za ljubav kraljevića kojega je spasila od utapanja. Nakon što se kraljević oženi drugom, nesretna sirena pretvara se u morsku pjenu, no nadu u spas daju joj zračne vile koje najavljuju da dobrim djelima može zaslužiti besmrtnu dušu. Kip Male sirene (1913.), rad Edvarda Eriksena za koji je pozirala njegova supruga Eline, zaštitni je znak grada Kopenhagena.

Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica (Ivana Brlić-Mažuranić)

Bajka slavi ljubav između brata i sestre koji se nakon smrti roditelja brinu jedno o drugome.

Ljepotica i zvijer (Jeanne-Marie Leprince de Beaumont) 

Priču o ljubavi između lijepe djevojke i čudovišne zvijeri prva je napisala Gabrielle-Suzanne Barbot de Villeneuve 1740. godine. Međutim, ta verzija – koja se proteže na čak 362 stranice – danas je slabo poznata. Varijanta koju pamtimo i čitamo, ona je koju je 1756. u poučnom djelu Magazin za mlade objavila francuska književnica Jeanne-Marie Leprince de Beaumont.

Postojani kositreni vojnik (Hans Christian Andersen)

Ova bajka o ljubavi kositrenoga vojnika i papirnate balerine prvi je put objavljena 1838. godine u Andersenovoj zbirci Nove bajke za djecu. Postojani kositreni vojnik jedna je od prvih Andersenovih bajki koja nije nadahnuta postojećim usmenim ili književnim izvorima, odnosno koja se temelji na izvornoj ideji samog autora.

Sretni princ (Oscar Wilde)           

Bajka o prijateljstvu kipa i Lastavića, odnosno ljubavi i nesebičnoj žrtvi, djelo je glasovitoga irskoga književnika Oscara Wildea. U svojim bajkama Wilde često progovara o požrtvovnosti, odanosti i odgovornosti za druge, a obrađuje i vjerske motive: na kraju Sretnoga princa, primjerice, anđeo pohranjuje slomljeno srce kipa i mrtvoga Lastavića u rajski vrt.

Bajka Sretni princ objavljena je 1888. godine u istoimenoj zbirci, zajedno s još četiri priče: Slavuj i ruža, Sebični div, Odani prijatelj i Znamenita raketa.

Guščarica na studencu (braća Grimm)

Središnji motiv odnosa privida i stvarnosti u ovoj je bajci vezan uz lik kraljevne-guščarice. Djevojku najprije njezin otac otjera od kuće jer ona, za razliku od svojih sestara, svoju ljubav prema ocu ne uspoređuje s najslađim šećerom ili lijepim haljinama, već sa – solju! Kao što kralj nije u stanju prepoznati istinski iskaz snažne ljubavi u jednostavnom izrazu, tako ni kraljević ne vidi ljepotu koja se krije ispod neprivlačne krinke.

Guščarica na studencu prvi je put objavljena 1843. godine u 5. izdanju Dječjih i kućnih bajki.

Rilke s čuperkom (Charles Perrault)

Kroz dva para likova – lijepu i priglupu te ružnu i pametnu sestru, odnosno ružnog kraljevića i lijepu kraljevnu – bajka govori o transformativnoj moći ljubavi te unutarnjoj i vanjskoj ljepoti, pitajući se ne krije li se ljepota možda u oku promatrača. Ova je priča krajem 17. stoljeća bila popularna u francuskim salonima – osim Perraulta, obradile su je i Catherine Bernard te Perraultova nećakinja Marie-Jeanne Lhéritier de Villandon. Neki smatraju da su tri verzije ove priče zapravo posljedica natjecanja u pričanju, odnosno pisanju bajki.

Halugica (Vladimir Nazor)

Bajka o ljubavi Halugice, kćeri vile pomorkinje i mladoga Jablanka prvi je put objavljena 1913. godine u zbirci Istarske priče. Na početku priče ribar Fran u kolijevci na obali mora pronalazi žensko dijete s plivaćim kožicama među prstima, koje potom odgaja kao vlastitu kćer. Lijepa Halugica rastrgana je između ljubavi prema Jablanku i čežnje za majkom, odnosno svojim podmorskim domom.

S obzirom na nesretan kraj, stilsku razvedenost i alegoričan podtekst, Halugica se ponekad naziva i fantastičnom kratkom pričom, čak i pričom-poemom.