U travnju, mjesecu rođenja naše najznačajnije književnice za djecu i domaćice Kuće bajki, Ivane Brlić-Mažuranić, izdvojili smo za Vas top deset Ivaninih bajki.

Iako je za svojega književnoga stvaranja Ivana osim bajki pisala i pjesme, pripovijetke, romane svakako je po bajkama ostala najpoznatija. Ukupno je napisala petnaest bajki koje su raspoređene u dvije zbirke: Basne i bajke i Priče iz davnine te još dvije bajke koje je objavila u dječjim časopisima. Riječ je o bajkama Priča o goropadnom Mili i šestorici ptića rodovića i Zlatna ptica i dijete ubogarsko.

Basne i bajke objavljene su posthumno 1943. godine u nakladi Hrvatskog izdavalačko-bibliografskog zavoda, s ilustracijama Vladimira Žedrinskoga. U knjizi je objavljeno pet bajki u kojima se pojavljuju neki karakteristični bajkovni motivi i likovi, ali i likovi karakteristični za Ivanine bajke, odnosno teme i fabule iz kojih se iščitavaju karakteristični Ivanini bajkovni i književni interesi.

Prvo je izdanje Priča iz davnine objavljeno 1916. godine u izdanju Matice hrvatske. U tom je prvom izdanju bilo šest bajki, a deset godina kasnije, u trećem izdanju, dodane su još dvije bajke. U bajkama iz Priča iz davnine pripovijeda se o nekoliko tema. Važna je tema majčinstva, koje se kao tema ili motiv pojavljuje u šest bajki iz zbirke, no zanimljivo je da se predodžbe o majčinstvu ne podudaraju. Sljedeći je vrlo važan motiv Ivanino shvaćanje djeteta koje u bajkama postaje simbolom života. Vrlo je važna tema prirode i s njome povezano Ivanino oblikovanje fantastičnih likova čije je podrijetlo u mitologiji i folkloru, a koji su odgovorni za mijene u prirodi.

Nadamo se da će vam se svidjeti naš izbor top deset Ivaninih bajki i da će svima koji još nisu biti poticaj za čitanje!

Top deset Ivaninih bajki:

1. 1.       Šuma Striborova

Bajka o vrijednosti doma i obitelji te prihvaćanju i podnošenju vlastite nevolje, prvi je put objavljena u prvom izdanju Priča iz davnine (1916.). U začaranoj šumi Striborovoj budalasti mladić susreće zlobnu začaranu ljudsku dušu u obličju zmije te se, na njezin nagovor, njome oženi. Stara momkova majka, uz pomoć Domaćih i Malika Tintilinića, bezuspješno nastoji sina osloboditi ženina utjecaja te se naposljetku za pomoć utekne šumskomu vladaru Striboru.

1. 2.       Regoč

Bajka o neslozi i neprijateljstvu odraslih te prijateljstvu i slozi djece koja su zalog bolje budućnosti objavljena je u prvom izdanju Priča iz davnine (1916.). Zaigrana i lakomislena vila Kosjenka na svome prvom silasku s nebesa stiže do pustoga Legena grada i tamo upoznaje diva Regoča. Neobični par kreće na putovanje podzemljem i na koncu dospijeva do dvaju prelijepih, ali neprijateljskih sela koja se međusobno uništavaju navodeći jedno na drugo silnu vodu Zlovodu.

1. 3.       Jagor

Bajka o dječaku Jagoru i njegovoj zloj maćehi prvi je put objavljena u trećem izdanju Priča iz davnine (1926.). Jagor je žrtva svoje maćehe koja prepušta strašnoj babi Poludnici da ga odvede u svoje podzemno kraljevstvo. U potragu za dječakom kreću kravica i bušica, dok dobri duh Bagan protiv pohlepne maćehe pokreće najmanju slamčicu, najmanju vunicu i najmanje zrno pšenice. Kao i u drugim bajkama Ivane Brlić-Mažuranić, i u ovoj se naglašava motiv suprotstavljanja maloga velikome i pobjeda maloga i dobroga nad velikim i zlim.

1. 4.       Ribar Palunko i njegova žena

Ova bajka o pohlepi, lakomislenosti, nematerijalnim vrijednostima, ženskoj vjernosti te braku kao središnjemu ljudskom načelu, prvi je put objavljena u prvom izdanju zbirke Priče iz davnine (1916.). Siromašni ribar Palunko žudi za boljim životom te u potrazi za srećom traži pomoć morske Zore-djevojke. No sreća koju mu Zora-djevojka šalje – u liku sirote djevojke kojom se Palunko ženi – Palunku se čini nedostatnom pa on nakon ponovljenog zazivanja Zore-djevojke napokon stiže na dvore Kralja Morskoga.

1. 5.       Kako je Potjeh tražio istinu

Ova bajka o istini uma i srca s naglašeno kršćanskim podtekstom prvi je put objavljena u prvom izdanju Priča iz davnine (1916.). Trojica braće žive s djedom Vjestom na krčevini usred šume, na kojoj Vjest trajno održava sveti oganj i time ljuti zlobnog Bjesomara, vladara svih šumskih bjesova. Nakon što braća u šumi susretnu božića Svarožića koji im kazuje njihovu sudbinu, dvojica starijih na nagovor bjesova pristaju lagati djedu o tome što su doživjeli, dok najmlađi brat Potjeh ustraje u nakani da se dosjeti istine.

1. 6.       Lutonjica Toporko i devet župančića

Ova bajka o vlasti, nevjeri i izdaji, ali i čovjekovom dvojakom odnosu prema prirodi prvi je put objavljena u trećem izdanju Priča iz davnine (1926.). Čupavi i neuredni djed Neumijka, zaštitnik šume i planine odnosno prirode, daruje županu Jurini devet javorića od kojih nastaje devet župančića. Od grabića što raste uz javoriće, u kolibi staroga drvodjelje i njegove žene, nastaje sitni Toporko. Županu Jurini i njegovim župančićima podmukli dvorski radi o glavi, no Toporko spašava dječake uz pomoć djeda Neumijke.

1. 7.       Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica

Bajka o pustolovinama siročadi Rutvice i Jaglenca na Kitež-planini, posljednjem utočištu svih zala i hudoba, objavljena je u prvom izdanju Priča iz davnine (1916.). Dječja nevinost i čistoća nadvladaju zlo utjelovljeno u likovima vila Zatočnica, junaštvo kneževića Relje pobjeđuje strašnoga Zmaja Ognjenoga, a kršćanstvo putem svojih simboličkih opredmećenja zatire i posljednje ostatke zla, što omogućava ponovno uspostavljanje izvornoga pravednoga poretka.

1. 8.       Sunce djever i Neva Nevičica

Ova bajka, objavljena u prvom izdanju zbirke Priče iz davnine (1916.), donosi ljubavni zaplet te mitološke motive i likove. Neva Nevičica, kći okrutnoga i pohlepnoga mlinara i njegove žene, odlazi od kuće uz pomoć čudesne bake Mokoš, sunčeve dadilje, no ne posluša bakin savjet pa, umjesto dvorjanicom ohole carevne, postaje ženom junaku Olehu banu. Uvrijeđena carevna koja se i sama zagledala u naočitoga bana, napada njegove čađave dvore sa svom svojom vojskom. Srećom, Nevi Nevičici u pomoć priskaču Sunce i baka Mokoš.

1. 9.       Trgovac Nav

Bajka o trgovcu Navu i čudesnom baršunu prvi je put objavljena 1927. g. u časopisu Hrvatsko kolo, a potom i u posthumno objavljenoj zbirci Basne i bajke (1943.). U bajci, čija se radnja zbiva u orijentalnomu prostoru, naslovni je lik trgovca naglašeno kršćanski i socijalno motiviran, a njegova se nježna naklonost prema siromašnoj djevojčici pokazuje proročanskom i istovremeno iskupljujućom: na dan njezina vjenčanja s carevićem, Nav biva uzdignut u Božju nebesku milost.  

1. 10.   Priča o Zorku Bistrozorkom i o Sreći

Priča o Zorku Bistrozorkom i o Sreći prvi je put objavljena 1932. godine u časopisu Hrvatsko kolo, a potom i u posthumno objavljenoj zbirci Basne i bajke (1943.). Tri diva – Valigora, Mokronog i Zorko Bistrozorki – međusobno se nadmeću, no jedino Zorko Bistrozorki ne uspijeva izvršiti svoj zadatak i pronaći Sreću. U potrazi za Srećom, Zorko Bistrozorki postupno odbacuje svoju veličinu i divovsku priliku te time reartikulira učestali bajkovni motiv Ivane Brlić-Mažuranić o odnosu maloga i velikoga, odnosno o prevazi maloga nad velikim.