Zima nas uvijek podsjeća na toplo ognjište i čitanje bajki. Nakon aktivnog i ubrzanog ljeta i jeseni, vrijeme je za odmor, toplo ognjište, maštanje i bajke.
Na ovom popisu predstavljamo vam top deset zimskih bajki koje će zasigurno utopliti vaša srca i naučiti vas najvažnijim životnim vrijednostima.
Top deset zimskih bajki:
Djevojčica sa šibicama
Djevojčica sa šibicama poznata je bajka najpoznatijeg danskog bajkopisca Hansa Christiana Andersena. Radnja prati malu, siromašnu djevojčicu u novogodišnjoj noći. Gladna, bez kape, šala i cipela, promrzla je hodala gradom i prodavala šibice. Prekrasni prizori koje je vidjela u svjetlosti zapaljenih šibica pokušavajući se ugrijati pružali su joj nadu i utjehu, ali nestajali su jedni za drugim dok se u posljednjem prizoru nije pojavila njezina baka koja ju podiže u naručje i odvodi u nebo gdje nema ni hladnoće ni gladi. Smrznutu mrtvu djevojčicu i izgorjele šibice oko nje pronašli su prolaznici na Novogodišnje jutro. Pomislili su da se jadna samo htjela ugrijati tim šibicama, ali nisu znali koliko je lijepih stvari ona vidjela tu noć, a onda otišla sa svojom bakom na jedno ljepše mjesto.
Dvanaest mjeseci
Narodna priča o dvanaest mjeseci poznata je u nekim slavenskim zemljama poput Rusije, Češke i Slovačke, a u ovoj verziji iz Grčke upoznajemo dvije sasvim suprotne djevojke Mariannu i Helenu. Jednu koja ljepotu vidi u svim mjesecima u godini i drugu koja ne voli nijedan od njih. Što je Helena naučila od Marianne otkrijte u ovoj narodnoj bajci.
Snježna kraljica
Snježna kraljica poznata je bajka najpoznatijeg danskog bajkopisca Hansa Christiana Andersena. Prvi put je objavljena 1845. godine.
Središnji sukob između dobra i zla utkan je u priču o ljubavi i prijateljstvu između dječaka Kaia i djevojčice Gerde. Nakon što Snježna kraljica odvede Kaia u svojim saonicama, Gerda neustrašivo kreće u potragu za svojim prijateljem. Uočljive su poveznice ove bajke sa skandinavskim predajama o Ledenoj djevi. Snježna kraljica poslužila je kao predložak za niz filmova, skladbi, romana i stripova.
Rukavica
Ova topla narodna bajka iz Ukrajine ima ritam i ponavljanja koji su odlični za djecu. Teme prihvaćanja, dobrodošlih gostiju, dijeljenja i suradnje nude bezvremensku mudrost za mlade i stare čitatelje i čitateljice. Jedna izgubljena pletena rukavica za kratko je postala topli dom mišu, žabi, zecu, vepru, lisici, vuku i medvjedu koji su se u nju smjestili kako bi se ugrijali na hladnoći, se dok se rukavica nije raspuknula. Životinje su se razišle u svoje tople domove, a maleni miš pobjegao je u kuću baš onog dječačića u čiju su se izgubljenu rukavicu svi sakrili od hladnoće.
Možda i vi znate neko posebno mjesto, recimo, bakino krilo, koje ima čarobnu moć da se raširi pa u njemu uvijek bude mjesta za još jedno maleno.
Ogrtač za Mjesec
U ljetno doba uvečer se još vidi i mnoga su djeca u krevetu prije nego padne noć. Duge mračne zimske večeri svim uzrastima nude posebnu priliku da uživaju u zvijezdama i Mjesecu koji obasjava noćno nebo. Od početka čovječanstva, ljudi su u čudu dizali oči prema nebu, a njihovo se čuđenje očituje u blistavim bajkama koje slave čaroliju i tajanstvenost Mjeseca. Mjesec iz ove priče dobio je svoj magleno bijeli, zvjezdano smjeli ogrtač i to zahvaljujući jednom posebnom i upornom krojaču.
Orašar
Bajka o orašaru Ernesta Theodora Amadeusa Hoffmanna omiljena je božićna priča u mnogim zemljama i prema njoj je nastao poznati istoimeni balet. Lutke orašara prvi put su izrađene na šumovitim padinama Rudne gore u Njemačkoj. Za vrijeme dugih, hladnih zima, ljudi su provodili vrijeme rezbareći svakojake figurice od drveta kojega je u šumi bilo u izobilju. Mnogi od tih tradicionalnih načina izrade godinama su se prenosili s koljena na koljeno. Orašari su se rado darovali, osobito u božićno vrijeme, kad su orasi bili sezonska poslastica. Orašari su bili rukom oslikani i oblikovani kao mali vojnici – da čuvaju obitelj i zaštite dom.
Božićna zvijezda
Crvenolisna božićna zvijezda biljka je koja potječe iz Meksika gdje su je Azteci upotrebljavali za izradu crvenosmeđe boje, a uvijek se daruje u vrijeme Božića. Cvjetovi su se poslije počeli koristiti u kršćanskim procesijama na Badnjak. Jednu takvu božićnu zvijezdu, odnosno korov iz kojega je izrasla, donijela je malena Maria u crkvu na jaslice, umjesto dara koji je prvotno namijenila malenom Isusu.
U Meksiku se u predbožićno vrijeme slavi Las Posadas – svi se prisjećaju Marijina i Josipova puta u Betlehem. Svake večeri maleno dijete odjeveno u anđela vodi grupicu ostale djece ulicama. Pred svakim vratima oni otpjevaju pjesmu i zamole da ih prime na konak. Vrhunac proslave je procesija na Badnjak kad djeca vode svoje obitelji u crkvu i nose do jaslica kip maloga Isusa.
Crni mačić
Radnja ove francuske priče događa se na Silvestrovo, 31. prosinca. U mnogim mjestima u Europi i dalje je popularno povući se u prirodu iz zdravstvenih razloga, kao što to žele napraviti prijatelji u ovoj priči. Crni mačić, guska, janje i krava naumili su otići u planinu na svjež zrak, ali zaustavili su se kod kolibe i jednoj usamljenoj baki uljepšali život.
Srebrni češeri
Bijela jela raste na ledenom sjever Europe i izvorno je božićno drvce, cijenjeno mnogo prije negoli je norveška smreka postala popularna. U božićno vrijeme u gorju Harz u Njemačkoj tradicionalno se skupljaju češeri jela i borova pa se boje u srebrno. Nizovi srebrnih češera njišu se s kamina i srebrne šišarke vise s božićnog drvca, gdje se vrte i blistaju u svjetlu plamena. I upitate li staroga djeda koji sjedi pored vatre odakle je taj običaj potekao, ispričat će vam priču o ženi koja je susrela Gubicha, kralja patuljaka. Kako joj je pomogao, otkrijte u ovoj bajci.
Sestra i brat
Sibir je zemlja snijega i leda, ponoćnog sunca i polarnog svjetla. Ondje se nalazi najhladnije naseljeno mjesto na Zemlji, gdje temperature padaju ispod -60 °C. Duge mećave znaju iščupati stabla ili odlomiti velike komade leda te odnijeti ljude na pučinu. Stare priče kažu da u cijelome Sibiru svako jezero i rijeka, svaka grana stabla koja zašušti, svaki vjetar koji puhne ima svoj vlastiti „glas“. Snježne oluje izaziva strašna Mećava, kad strese snijeg sa svoga šatora. Što je navelo brata i sestru da se usprotive strašnoj Mećavi i jesu li uspjeli u tome, otkrit će vam ova priča iz Sibira.