Godina 2023. bila je posebna za Ivaninu kuću bajke jer smo u prosincu proslavili desetu obljetnicu postojanja.

Tim smo povodom osmislili cjelogodišnji projekt pod nazivom Top deset u sklopu kojeg smo svakog desetog dana u mjesecu sukladno različitim temama iz svijeta bajki objavljivali našu listu deset najboljih izbora.

Tako smo izdvojili deset najboljih autora bajki, deset najboljih ženskih likova u bajkama, deset najboljih muzeja posvećenih bajkama, deset najpopularnijih brojeva u bajkama...

Pozivamo vas da proučite naše bajkovite top liste, a bit će nam drago ako i vi s nama podijelite svojih top deset izbora iz različitih tema iz svijeta bajki!

 

Top deset bajki s brojem u naslovu

Siječanj smo posvetili najčešćim brojevima u bajkama, odnosno naslovima bajki koje u sebi kriju jedan od tri najučestalija broja: tri, sedam ili dvanaest, i koji u tim bajkama imaju određenu ulogu.

Ljudi su od davnina obogaćivali brojeve posebnim čarobnim značenjem. Mnogi narodi i teoretičari bavili su se simbolikom brojeva navodeći kako bi se moglo reći da je simbolika brojeva stara koliko i sami brojevi te su im pripisivali božansku prirodu, magijsku snagu i simboličke sadržaje. Brojevi predstavljaju red, ljepotu i savršenost, idealne oblikovne principe koji vladaju svijetom i jamče sklad, uređenost, uravnoteženost i zakonitost. Ako se vratimo na usmenu narodnu umjetnost, vidjet ćemo da su sve priče prožete brojčanom simbolikom.

Koja je onda simbolika brojeva tri, sedam i dvanaest?!

Broj 3

Simbolička su značenja broja tri široka i raznovrsna. Iznimna uloga i simbolička znakovitost broja tri iskazuje se i u tome što je to jedan od najčešćih brojeva iz priča, čvrsto ukorijenjen u narodnoj pripovijesti, bajkama i legendama. Broj tri simbol je života, plodnosti, rođenja novih stvari, predodžba cjelovitosti i potpunosti.

Broju tri najviše odgovaraju sadržaji savršenosti, zaokruženosti te predodžbe cjelovitosti i potpunosti. Razna događanja i razni zahtjevi odvijaju se tri dana koje zaokružuje upravo posljednji, treći dan. Tri je također i broj koji je najčešći u ponavljanjima radnji u bajkama: izvršavanje triju zadaća, tri posjeta balu, tri ponavljanja citata itd. Vrlo je čest motiv tri sina, odnosno tri brata, pri čemu je treći brat najmlađi, najmudriji, najpošteniji i ima najviše sreće, ukratko najsavršeniji, dok su starija braća loša.

U bajkama je istaknuta i magičnost broja tri: česte su tri preobrazbe glavnih protagonista ili pak nakon što kralj tri puta zamahne mačem nad patkom, ista se pretvori u njegovu ženu…

Čarobni broj tri javlja se u najviše bajki i u najvećem broju primjera.

I Ivana Brlić-Mažuranić je u svojim bajkama koristila brojeve. Najučestaliji broj u njezinim bajkama je tri koji se proteže kroz svih osam bajki iz zbirke Priče iz davnine: Kosjenka je tri puta mijenjala svoje bisere za želje i u podzemlju pronašla carsku krunu triput prežeženu; tri su sloga polja u Jagoru; tri su brata u bajci Kako je Potjeh tražio istinu; U Lutonjici Toporku i devet župančića djed Neumijka je oko perivoja podigao zid na tri sežnja visok; ribar Palunko tri je dana i tri noći sjedio u svom čunu na morskoj pučini dok je njegova žena morala proći tri pećine kako bi došla do mora neznanoga; Oleh ban je u bajci Sunce djever i Neva Nevičica živio u hrastovoj gradini oko koje su bila tri okopa, a nasred gradine čađavi dom; majka u Šumi Striborovoj tri je puta vršila zadatke prije nego su joj Domaći došli u pomoć; vile Zatočnice tri su puta pokušale pobijediti Jaglenca i nakon tri neuspjeha išle su po pomoć Zmaja Ognjenoga i ptića Bukača.

Broj 7

Sedmica je, slično kao i trojka, omiljeni broj u bajkama koji je nadasve bogat simboličkim značenjima. Iako je simbolika sedmice vrlo raznolika, temeljni se sadržaji u većini kultura vrte oko motiva dovršenosti, savršenosti, cjelovitosti svemira i zaokružena sklada vremena i prostora. Broj sedam simbolizira sveukupnost prostora i sveukupnost vremena.

Najviše je prisutan u bajci Snjeguljica braće Grimm gdje se javlja osam pojmova s brojem sedam.

Broj sedam javlja se u većini Ivaninih bajki: sedam je vila Zatočnica u bajci Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica; sedam je zlatnih dvorova u Šumi Striborovoj; sedam mudrosti valja izučiti u bajci Lutonjica Toporko i devet župančića; Kosjenka je u Regoču na vrancu putovala sedam dana i sedam noći.

Broj 12

U simbolici brojeva navodi se da je dvanaest nebeski broj, simbol božanskog savršenstva i, slično kao sedam, idealna mjera svemira. Istovremeno dvanaestica simbolizira vječni život, neprolaznu ljepotu raja, anđeosku sreću i posebnu duhovnu odličnost. Dvanaestica je simbol najsavršenije zemaljske i nebeske uređenosti, simbol spajanja prolaznog vremena i vječnosti.

Simbolika savršenosti broja dvanaest očituje se u nekim bajkama. Kada je navršila dvanaestu godinu, Matovilka je postala najljepša pod suncem, dakle savršena ljepotica. Kralj je u Trnoružici imao dvanaest zlatnih tanjura, savršeni broj tanjura za dvanaest dobrih vila.

Broj dvanaest Ivana je također koristila, ali u manjoj mjeri: Domaći su do Stribora putovali na dvanaest vjeverica; Toporko je djedu Neumijki donio dvanaest košara punih lješnjaka; u Jagoru je oko gumna dvanaest peći.

Složit ćemo se da nisu bez razloga navedena tri broja i najučestalija u bajkama.

 

Slijedi i naš popis top deset naslova bajki u kojima simbolika broja ima vrlo važnu ulogu:

     1. Vuk i tri praščića (braća Grimm, Njemačka)

Bajka o tri brata, pri čemu je treći brat najmlađi, najmudriji, najpošteniji i ima najviše sreće.

     2. Tri čarobne naranče (kostarikanska narodna bajka)

Bajka o čarobnoj preobrazbi tri naranče u tri prekrasne djevojke, a treća postaje momkova žena.

     3. O tri sestre (Božena Němcova, Češka)

Inačica Pepeljuge, najmlađa od triju sestara u ovoj bajci zove se Anuška, a na putu do kraljevskoga prijestolja pomažu joj jedna dobroćudna žaba i tri čarobna oraha koja kriju raskošnu odjeću.

     4. Tri pera (braća Grimm, Njemačka)

Bajka Tri pera obrađuje popularni motiv natjecanja među braćom: tri kraljevića kreću u potragu za najljepšim sagom, prstenom i nevjestom kako bi naslijedili oca na prijestolju. Najmlađemu bratu u pomoć priskače neobična žabica – zapravo začarana kraljevna.

     5. Snjeguljica i sedam patuljaka (braća Grimm, Njemačka)

Broj sedam se u ovoj bajci pojavljuje u čak osam pojmova: kada je navršila sedam godina bila je lijepa kao vedar dan; sedmero braće, sedam patuljaka, sedam stolica, na stolu je bilo sedam malenih tanjurića, sedam malih žličica i vilica te sedam malih šalica. Uz zid se nalazilo sedam posloženih krevetića.

     6. Vuk i sedam kozlića (braća Grimm, Njemačka)

Bajka o hrabrosti najmlađeg kozlića i spasenju ostalih šest.

     7. Sedam gavrana (braća Grimm, Njemačka)

Bajka o čarobnoj preobrazbi životinje u čovjeka; sedam gavrana u sedmero braće.

     8. Dvanaestorica braće (braća Grimm, Njemačka)

Bajka o hrabrosti dvanaestorice braće i spašavanju sestre radi koje su bili prognani iz kraljevstva.

     9. Dvanaest mjeseci (Božena Němcova, Češka)

Bajka o dobroj i poslušnoj Maruški i njenoj zlobnoj polusestri Holeni i maćehi koje mrze dobru i lijepu pastorku, a koja na sve zle namjere odgovara dobrotom. Dvanaest mjeseci pomaže Maruški kako bi pobijedila nedaće.

     10. Dvanaest princeza i začarani zamak (Petreu Ispirescu, Rumunjska)

Motiv cjelonoćnih plesova na koje krišom odlaze kraljeve kćeri obrađuju brojne bajke, kao i ova.

 

Svi bajkoviti naslovi dostupni su za čitanje i slušanje u Ivaninoj kući bajke.

 

Top deset bajki o ljubavi

Ljubav je jedan od osnovnih i najvažnijih osjećaja i svi težimo savršenoj ljubavi, a postoje i mnoge vrste ljubavi.

Iako bajka ponekad spominje osjećaje, oni se ne proživljavaju, nego se izražavaju postupcima likova. Junak ili junakinja u nevolji tako će redovito sjesti i zaplakati – suze u tom kontekstu svjedoče o težini i bezizglednosti situacije. Ljubav na prvi pogled, koju često vezujemo uz bajku, prije je pokretač radnje nego konkretan osjećaj. U tom smislu, bajka i ne poznaje prave osjećaje.

Živjeli su sretno do kraja života prepoznatljiva je završna formula koje se često, osim u bajkama, primjenjuje i u svakodnevnom, realnom životu.

Naš izbor za top deset za veljaču potaknut je upravo slavljenjem ljubavi, a osim ljubav između djevojke i momka, dotaknut ćemo se i one bratske i prijateljske.

 

Naš izbor top deset bajki o ljubavi:

 

1. Sunce djever i Neva Nevičica (Ivana Brlić-Mažuranić)

Ova bajka, objavljena u prvom izdanju zbirke Priče iz davnine (1916.), donosi ljubavni zaplet te mitološke motive i likove. Neva Nevičica, kći okrutnoga i pohlepnoga mlinara i njegove žene, odlazi od kuće uz pomoć čudesne bake Mokoš, sunčeve dadilje, no ne posluša bakin savjet pa, umjesto dvorjanicom ohole carevne, postaje ženom junaku Olehu banu. Uvrijeđena carevna koja se i sama zagledala u naočitoga bana, napada njegove čađave dvore sa svom svojom vojskom. Srećom, Nevi Nevičici u pomoć priskaču Sunce i baka Mokoš. Na kraju bajke Neva Nevičica i Oleh ban ipak žive sretno do kraja života.

 

2. Regoč (Ivana Brlić-Mažuranić)

Bajka Regoč govori o istinskoj prijateljskoj ljubavi između vile Kosjenke i diva Regoča. Ova bajka govori o važnosti prijateljstva i uči nas da prava i iskrena ljubav pobjeđuje čak i mržnju.

 

3. Mala sirena (Hans Christian Andersen)

Prvi put objavljena 1837. godine u Bajkama za djecu, Mala sirena jedna je od najpoznatijih Andersenovih bajki. Naslovna junakinja žrtvuje sve – svoj dom, obitelj, čak i vlastiti identitet, za ljubav kraljevića kojega je spasila od utapanja. Nakon što se kraljević oženi drugom, nesretna sirena pretvara se u morsku pjenu, no nadu u spas daju joj zračne vile koje najavljuju da dobrim djelima može zaslužiti besmrtnu dušu. Kip Male sirene (1913.), rad Edvarda Eriksena za koji je pozirala njegova supruga Eline, zaštitni je znak grada Kopenhagena.

 

4. Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica (Ivana Brlić-Mažuranić)

Bajka slavi ljubav između brata i sestre koji se nakon smrti roditelja brinu jedno o drugome.

 

5. Ljepotica i zvijer (Jeanne-Marie Leprince de Beaumont) 

Priču o ljubavi između lijepe djevojke i čudovišne zvijeri prva je napisala Gabrielle-Suzanne Barbot de Villeneuve 1740. godine. Međutim, ta verzija – koja se proteže na čak 362 stranice – danas je slabo poznata. Varijanta koju pamtimo i čitamo, ona je koju je 1756. u poučnom djelu Magazin za mlade objavila francuska književnica Jeanne-Marie Leprince de Beaumont.

 

6. Postojani kositreni vojnik (Hans Christian Andersen)

Ova bajka o ljubavi kositrenoga vojnika i papirnate balerine prvi je put objavljena 1838. godine u Andersenovoj zbirci Nove bajke za djecu. Postojani kositreni vojnik jedna je od prvih Andersenovih bajki koja nije nadahnuta postojećim usmenim ili književnim izvorima, odnosno koja se temelji na izvornoj ideji samog autora.

 

7. Sretni princ (Oscar Wilde)           

Bajka o prijateljstvu kipa i Lastavića, odnosno ljubavi i nesebičnoj žrtvi, djelo je glasovitoga irskoga književnika Oscara Wildea. U svojim bajkama Wilde često progovara o požrtvovnosti, odanosti i odgovornosti za druge, a obrađuje i vjerske motive: na kraju Sretnoga princa, primjerice, anđeo pohranjuje slomljeno srce kipa i mrtvoga Lastavića u rajski vrt.

Bajka Sretni princ objavljena je 1888. godine u istoimenoj zbirci, zajedno s još četiri priče: Slavuj i ruža, Sebični div, Odani prijatelj i Znamenita raketa.

 

8. Guščarica na studencu (braća Grimm)

Središnji motiv odnosa privida i stvarnosti u ovoj je bajci vezan uz lik kraljevne-guščarice. Djevojku najprije njezin otac otjera od kuće jer ona, za razliku od svojih sestara, svoju ljubav prema ocu ne uspoređuje s najslađim šećerom ili lijepim haljinama, već sa – solju! Kao što kralj nije u stanju prepoznati istinski iskaz snažne ljubavi u jednostavnom izrazu, tako ni kraljević ne vidi ljepotu koja se krije ispod neprivlačne krinke.

Guščarica na studencu prvi je put objavljena 1843. godine u 5. izdanju Dječjih i kućnih bajki.

 

9. Rilke s čuperkom (Charles Perrault)

Kroz dva para likova – lijepu i priglupu te ružnu i pametnu sestru, odnosno ružnog kraljevića i lijepu kraljevnu – bajka govori o transformativnoj moći ljubavi te unutarnjoj i vanjskoj ljepoti, pitajući se ne krije li se ljepota možda u oku promatrača. Ova je priča krajem 17. stoljeća bila popularna u francuskim salonima – osim Perraulta, obradile su je i Catherine Bernard te Perraultova nećakinja Marie-Jeanne Lhéritier de Villandon. Neki smatraju da su tri verzije ove priče zapravo posljedica natjecanja u pričanju, odnosno pisanju bajki.

 

10. Halugica (Vladimir Nazor)

Bajka o ljubavi Halugice, kćeri vile pomorkinje i mladoga Jablanka prvi je put objavljena 1913. godine u zbirci Istarske priče. Na početku priče ribar Fran u kolijevci na obali mora pronalazi žensko dijete s plivaćim kožicama među prstima, koje potom odgaja kao vlastitu kćer. Lijepa Halugica rastrgana je između ljubavi prema Jablanku i čežnje za majkom, odnosno svojim podmorskim domom.

S obzirom na nesretan kraj, stilsku razvedenost i alegoričan podtekst, Halugica se ponekad naziva i fantastičnom kratkom pričom, čak i pričom-poemom.

 

 Top deset spisateljica bajki

Znamo da je prošlo vrijeme bilo vrlo izazovno za žene, pogotovo da budu književnice. Međutim postoje mnoge žene koje su uspjele nadvladati navike društva u kojem su živjele i stvorile ili skupile brojne bajke koje i dandanas oplemenjuju naša srca i vode nas u svijet mašte.

U ožujku slavimo Dan žena, stoga smo, sasvim logično, ovaj mjesec projektom Top deset posvetili ženama spisateljicama i skupljačicama bajki.

 

1. Ivana Brlić-Mažuranić

Ivana Mažuranić rođena je 18. travnja 1874. godine u Ogulinu. S godinom dana s roditeljima seli iz Ogulina, ali Ivana se nakon rođenja prvi put vraća u Ogulin 1880. godine i već tada planina Klek na nju ostavlja snažan utisak. Drugi se put u svoje rodno mjesto vraća 1886. godine pa, inspirirana njime, kao dvanaestogodišnja djevojčica napiše svoju prvu pjesmu Zvijezdi moje domovine.

Već kao mlada djevojka Ivana Mažuranić osjeća snažnu želju za književnim stvaranjem, o čemu svjedoči u Autobiografiji koju je napisala 1916. na molbu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Mladenački dnevnik Ivane Mažuranić također svjedoči o njezinom ranom književnom pozivu. To je mladenačko stvaranje obilježeno uvjerenjem da djevojka ne smije razmišljati ni o kakvim drugim poslovima osim onih za koje je bila podučavana da su „ženski“, pa stoga svoje književne pokušaje piše potajice i s osjećajem krivnje. Njezin djevojački dnevnik, koji počinje pisati s četrnaest godina, dragocjen je izvor podataka o razdoblju adolescencije. Osim događaja iz društvenoga života i razmišljanja o sebi i svijetu oko sebe, Ivana u dnevnik bilježi i vlastite literarne pokušaje, spominje bilježnicu punu pjesama koje je napisala i s kojima je bila kako-tako zadovoljna, no koju je izgubila.

Iako se u ženske dužnosti ne uklapa i pisanje, nego briga za supruga, djecu i dom, u vrijeme kada su Ivanina djeca iskazala želju za čitanjem i slušanjem priča, Ivana je pronašla točku gdje se njezina želja za pisanjem izmiruje sa shvaćanjima ženskih dužnosti, i tako je počela pisati. Objavljivanjem knjige Valjani i nevaljani (1902.) započinje i razvoj njezinoga književnog stvaralaštva. Ipak, Ivana ostaje najpoznatija po dvama djelima: dječjem romanu Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1913.) i zbirci bajki Priče iz davnine (1916.) koje su do danas preveden na niz svjetskih jezika.                                                                                      

Ivana je 1937. godine primljena u Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti (skrać. JAZU; danas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) kao prva žena koja je ušla u to muško društvo. Ipak, nije primljena u redovno članstvo, već kao dopisna članica. Početkom tridesetih godina dvadesetog stoljeća Ivana doživljava veliko priznanje svojega književnog rada – 1931. predložena je kao kandidatkinja za Nobelovu nagradu za književnost.

Ivanina djela i dandanas raspiruju maštu i ostavljaju dubok utisak svim naraštajima.

 

2.  Božena Nemcova

Božena Němcová (1820. – 1862.) glasovita je češka spisateljica i jedna od vodećih figura češkoga nacionalnog preporoda. Među prvima se bavila zapisivanjem i obradom čeških i slovačkih usmenih priča. 

Rođena u Beču kao Barbora Panklová, Němcová velik dio djetinjstva provodi s bakom na selu u sjeveroistočnoj Češkoj: ta su iskustva vjerojatno poslužila kao nadahnuće za njezin najpoznatiji roman Bakica (1855.).

Priče je prikupljala na putovanjima i pronalazila u arhivima – kasnije će ih objaviti u zbirkama  Narodne priče i predaje (1845. – 1848., 7 svezaka) i Slovačke bajke i predaje (1857. – 1858.), koje se često uspoređuju s Dječjim i kućnim bajkama braće Grimm.

Lik Božene Nĕmcove nalazi se na novčanici od 500 čeških kruna.

 

3. Jeanne-Marie LePrince de Beaumont

Jeanne-Marie Leprince de Beaumont (1711. – 1780.) među prvima u Francuskoj piše bajke izričito namijenjene mlađoj čitateljskoj publici. Potpisuje preko sedamdeset djela (anegdote, priče, eseje, bajke) koja su većinom poučnoga karaktera. Ipak, najpoznatija je po bajci Ljepotica i zvijer (1756.), nastaloj na temelju ranijega teksta Gabrielle-Suzanne de Villeneuve (1740.).

 

4. Marie-Catherine Le Jumel de Barneville D'Aulnoy

Marie-Catherine Le Jumel de Barneville d'Aulnoy (1650./51. – 1705.) autorica je romana Priča o Hipolitu, grofu od Duglasa (1690.) koji u sebi sadrži prvu tiskanu bajku na francuskom jeziku. U kasnijim izdanjima i antologijama bajci je dodan naziv Otok sreće.

Madame d'Aulnoy prva je upotrijebila pojam conte de fées (doslovno: priča o vilama) kao naziv za bajku i to u naslovu svoje zbirke od petnaest bajki (1697. – 1698.).

 

5. Laura Gonzenbach

Laura Gonzenbach rođena je u Messini 1842. godine, iako njeno prezime jasno ukazuje na sjevernoeuropsko podrijetlo. Njezin otac, Peter, poduzetni bankar i trgovac, kao i pažljivi pedagog, došao je s njemačkog govornog područja Švicarske, odakle je otišao prije četrdeset godina kako bi obnašao prestižnu dužnost konzula Švicarske Konfederacije u Messini.

Godine 1870. Laura je postala jedna od predvodnica antropoloških istraživanja u svijetu. Nakon neizražajnih lingvističkih i povijesnih istraživanja između različitih klasa otoka (od seljaka do radnika), Sicilijanske popularne priče ugledale su svjetlo u Leipzigu. To je monumentalno djelo po veličini i važnosti, a zbog njega Laura je junakinja koja je spasila sicilijanske bajke.

 

 6. Cecilia Bohl de Faber

Španjolska književnica rođena u Švicarskoj, Cecilia Böhl de Faber, pišući pod pseudonimom Fernán Caballero, branila je tradicionalne španjolske vrijednosti katoličanstva, monarhije i ruralnog života protiv struja liberalizma 19. stoljeća.

Novelistica, autorica kratkih priča i folkloristica, 1859. godine objavila je zbirku Popularnih andaluzijskih priča i pjesama i 1877. Priče o čaranju kroz koje po načinu pisanja uočavamo sličnosti s europskom tradicijom i u kojim zbirkama pronalazi sličnosti s europskih skupljačima bajki: Charlesom Perraultom, braćom Grimm, Straparolom.

 

7. Helena Nyblom

Helena Nyblom (7. prosinca 1843. – 9. listopada 1926.) bila je dansko-švedska autorica priča za djecu. Možda je najviše zapamćena po Labudovom odijelu.

Prve bajke objavila je 1897. godine s 54 godine. Ukupno je napisala više od 80 bajki u kojima je pomiješala švedski folklor, drevne mitove i romantične motive. Mnoge njezine priče sadrže jasne feminističke poruke. Osim objavljivanja vlastitih zbirki, također je doprinijela godišnjem izdanju švedskog folklora i bajki Među gnomima i trolovima, gdje je mnoge njezine priče ilustrirao John Bauer.

 

8. Angela Carter

Angela Olive Pearce (bivša Carter, rođena Stalker; 7. svibnja 1940. – 16. veljače 1992.), koja je objavljivala pod imenom Angela Carter, bila je engleska spisateljica, spisateljica kratkih priča, pjesnikinja i novinarka, poznata po svom feminističkom, magičnom realizmu.

U svom velikom književnom opusu poznata je i po dječjim naslovima: Magareći princ (1970.), Gospođica Z, mračna mlada dama (1970.), Komične i znatiželjne mačke (1979.), Moonshadow (1982.) i Morska mačka i kralj zmajeva (2000.).

 

9. Christina Georgina Rossetti

Christina Georgina Rossetti (1830. – 1894.), jedna je od najvažnijih engleskih pjesnikinja. Isticala se u djelima fantastike, pjesmama za djecu i religioznom pjesništvom.

Godine 1862. Christina je objavila Goblin Market and Other Poems, a 1866. The Prince’s Progress and Other Poems, obje s naslovnicom i ukrasima njezinog brata Dantea Gabriela. Ove dvije zbirke, koje sadrže većinu njezinih najboljih djela, uvrstile su je među pjesnike svog vremena. Priče u njezinu prvom proznom djelu, Commonplace and Other Short Stories (1870.), nisu od velike zasluge, ali Sing-Song: a Nursery Rhyme Book (1872.; proširena 1893.), s ilustracijama Arthura Hughesa, zauzima visoko mjesto među dječje knjige 19. stoljeća.

 

10. Maja Bošković-Stulli

Maja Bošković-Stulli (Osijek, 1922. – Zagreb, 2012.) većinu radnoga vijeka provodi na Institutu za etnologiju i folkloristiku. Bila je članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te niza međunarodnih folklorističkih udruga (jedna je od osnivačica Međunarodne udruge za istraživanje pripovijedanja, ISFNR).

Dobitnica je mnogih međunarodnih priznanja i jedna od suradnica na projektu Enciklopedija bajki (Enzyklopädie des Märchens). Objavila je velik broj znanstvenih radova i desetak autorskih knjiga (Narodna predaja o vladarevoj tajni, 1967.; Usmena književnost kao umjetnost riječi, 1975.; Usmena književnost, 1978.; Pjesme, priče, fantastika, 1991.) te priredila nekoliko zbirki usmenih priča i pjesama (Istarske narodne priče, 1959.; Drvo nasred svijeta, 1961.; Narodne pripovijetke, 1963.).

 

Top deset bajki Ivane Brlić-Mažuranić

U travnju, mjesecu rođenja naše najznačajnije književnice za djecu i domaćice Kuće bajki, Ivane Brlić-Mažuranić, izdvojili smo za Vas top deset Ivaninih bajki.

Iako je za svojega književnoga stvaranja Ivana osim bajki pisala i pjesme, pripovijetke, romane svakako je po bajkama ostala najpoznatija. Ukupno je napisala petnaest bajki koje su raspoređene u dvije zbirke: Basne i bajke i Priče iz davnine te još dvije bajke koje je objavila u dječjim časopisima. Riječ je o bajkama Priča o goropadnom Mili i šestorici ptića rodovića i Zlatna ptica i dijete ubogarsko.

Basne i bajke objavljene su posthumno 1943. godine u nakladi Hrvatskog izdavalačko-bibliografskog zavoda, s ilustracijama Vladimira Žedrinskoga. U knjizi je objavljeno pet bajki u kojima se pojavljuju neki karakteristični bajkovni motivi i likovi, ali i likovi karakteristični za Ivanine bajke, odnosno teme i fabule iz kojih se iščitavaju karakteristični Ivanini bajkovni i književni interesi.

Prvo je izdanje Priča iz davnine objavljeno 1916. godine u izdanju Matice hrvatske. U tom je prvom izdanju bilo šest bajki, a deset godina kasnije, u trećem izdanju, dodane su još dvije bajke. U bajkama iz Priča iz davnine pripovijeda se o nekoliko tema. Važna je tema majčinstva, koje se kao tema ili motiv pojavljuje u šest bajki iz zbirke, no zanimljivo je da se predodžbe o majčinstvu ne podudaraju. Sljedeći je vrlo važan motiv Ivanino shvaćanje djeteta koje u bajkama postaje simbolom života. Vrlo je važna tema prirode i s njome povezano Ivanino oblikovanje fantastičnih likova čije je podrijetlo u mitologiji i folkloru, a koji su odgovorni za mijene u prirodi.

Nadamo se da će vam se svidjeti naš izbor top deset Ivaninih bajki i da će svima koji još nisu biti poticaj za čitanje!

1.       Šuma Striborova

Bajka o vrijednosti doma i obitelji te prihvaćanju i podnošenju vlastite nevolje, prvi je put objavljena u prvom izdanju Priča iz davnine (1916.). U začaranoj šumi Striborovoj budalasti mladić susreće zlobnu začaranu ljudsku dušu u obličju zmije te se, na njezin nagovor, njome oženi. Stara momkova majka, uz pomoć Domaćih i Malika Tintilinića, bezuspješno nastoji sina osloboditi ženina utjecaja te se naposljetku za pomoć utekne šumskomu vladaru Striboru.

2.       Regoč

Bajka o neslozi i neprijateljstvu odraslih te prijateljstvu i slozi djece koja su zalog bolje budućnosti objavljena je u prvom izdanju Priča iz davnine (1916.). Zaigrana i lakomislena vila Kosjenka na svome prvom silasku s nebesa stiže do pustoga Legena grada i tamo upoznaje diva Regoča. Neobični par kreće na putovanje podzemljem i na koncu dospijeva do dvaju prelijepih, ali neprijateljskih sela koja se međusobno uništavaju navodeći jedno na drugo silnu vodu Zlovodu.

3.       Jagor

Bajka o dječaku Jagoru i njegovoj zloj maćehi prvi je put objavljena u trećem izdanju Priča iz davnine (1926.). Jagor je žrtva svoje maćehe koja prepušta strašnoj babi Poludnici da ga odvede u svoje podzemno kraljevstvo. U potragu za dječakom kreću kravica i bušica, dok dobri duh Bagan protiv pohlepne maćehe pokreće najmanju slamčicu, najmanju vunicu i najmanje zrno pšenice. Kao i u drugim bajkama Ivane Brlić-Mažuranić, i u ovoj se naglašava motiv suprotstavljanja maloga velikome i pobjeda maloga i dobroga nad velikim i zlim.

4.       Ribar Palunko i njegova žena

Ova bajka o pohlepi, lakomislenosti, nematerijalnim vrijednostima, ženskoj vjernosti te braku kao središnjemu ljudskom načelu, prvi je put objavljena u prvom izdanju zbirke Priče iz davnine (1916.). Siromašni ribar Palunko žudi za boljim životom te u potrazi za srećom traži pomoć morske Zore-djevojke. No sreća koju mu Zora-djevojka šalje – u liku sirote djevojke kojom se Palunko ženi – Palunku se čini nedostatnom pa on nakon ponovljenog zazivanja Zore-djevojke napokon stiže na dvore Kralja Morskoga.

5.       Kako je Potjeh tražio istinu

Ova bajka o istini uma i srca s naglašeno kršćanskim podtekstom prvi je put objavljena u prvom izdanju Priča iz davnine (1916.). Trojica braće žive s djedom Vjestom na krčevini usred šume, na kojoj Vjest trajno održava sveti oganj i time ljuti zlobnog Bjesomara, vladara svih šumskih bjesova. Nakon što braća u šumi susretnu božića Svarožića koji im kazuje njihovu sudbinu, dvojica starijih na nagovor bjesova pristaju lagati djedu o tome što su doživjeli, dok najmlađi brat Potjeh ustraje u nakani da se dosjeti istine.

6.       Lutonjica Toporko i devet župančića

Ova bajka o vlasti, nevjeri i izdaji, ali i čovjekovom dvojakom odnosu prema prirodi prvi je put objavljena u trećem izdanju Priča iz davnine (1926.). Čupavi i neuredni djed Neumijka, zaštitnik šume i planine odnosno prirode, daruje županu Jurini devet javorića od kojih nastaje devet župančića. Od grabića što raste uz javoriće, u kolibi staroga drvodjelje i njegove žene, nastaje sitni Toporko. Županu Jurini i njegovim župančićima podmukli dvorski radi o glavi, no Toporko spašava dječake uz pomoć djeda Neumijke.

7.       Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica

Bajka o pustolovinama siročadi Rutvice i Jaglenca na Kitež-planini, posljednjem utočištu svih zala i hudoba, objavljena je u prvom izdanju Priča iz davnine (1916.). Dječja nevinost i čistoća nadvladaju zlo utjelovljeno u likovima vila Zatočnica, junaštvo kneževića Relje pobjeđuje strašnoga Zmaja Ognjenoga, a kršćanstvo putem svojih simboličkih opredmećenja zatire i posljednje ostatke zla, što omogućava ponovno uspostavljanje izvornoga pravednoga poretka.

8.       Sunce djever i Neva Nevičica

Ova bajka, objavljena u prvom izdanju zbirke Priče iz davnine (1916.), donosi ljubavni zaplet te mitološke motive i likove. Neva Nevičica, kći okrutnoga i pohlepnoga mlinara i njegove žene, odlazi od kuće uz pomoć čudesne bake Mokoš, sunčeve dadilje, no ne posluša bakin savjet pa, umjesto dvorjanicom ohole carevne, postaje ženom junaku Olehu banu. Uvrijeđena carevna koja se i sama zagledala u naočitoga bana, napada njegove čađave dvore sa svom svojom vojskom. Srećom, Nevi Nevičici u pomoć priskaču Sunce i baka Mokoš.

9.       Trgovac Nav

Bajka o trgovcu Navu i čudesnom baršunu prvi je put objavljena 1927. g. u časopisu Hrvatsko kolo, a potom i u posthumno objavljenoj zbirci Basne i bajke (1943.). U bajci, čija se radnja zbiva u orijentalnomu prostoru, naslovni je lik trgovca naglašeno kršćanski i socijalno motiviran, a njegova se nježna naklonost prema siromašnoj djevojčici pokazuje proročanskom i istovremeno iskupljujućom: na dan njezina vjenčanja s carevićem, Nav biva uzdignut u Božju nebesku milost. 

10.   Priča o Zorku Bistrozorkom i o Sreći

Priča o Zorku Bistrozorkom i o Sreći prvi je put objavljena 1932. godine u časopisu Hrvatsko kolo, a potom i u posthumno objavljenoj zbirci Basne i bajke (1943.). Tri diva – Valigora, Mokronog i Zorko Bistrozorki – međusobno se nadmeću, no jedino Zorko Bistrozorki ne uspijeva izvršiti svoj zadatak i pronaći Sreću. U potrazi za Srećom, Zorko Bistrozorki postupno odbacuje svoju veličinu i divovsku priliku te time reartikulira učestali bajkovni motiv Ivane Brlić-Mažuranić o odnosu maloga i velikoga, odnosno o prevazi maloga nad velikim.

 

Top deset muzeja bajki

Postoje mnoge liste nevjerojatnih muzeja i muzejskih centara različitih tematika i pristupa čije izložbe vrijedi istražiti. U novije vrijeme izložbe bivaju prilagođene tehnološkom napretku i tako pristupačnije i zanimljivije modernom čovjeku.

Kako priče i bajke zauzimaju vrlo važnu ulogu u psihološkom razvoju djeteta, tako i one bivaju ukorijenjene u stalne izložbe posvećene njima i autorima na moderan, inovativan način.

Kako se 18. svibnja obilježava Međunarodni dan muzeja, kada muzeji diljem svijeta skreću pozornost široj javnosti na kulturnu baštinu i ulogu muzeja u njenom komuniciranju, tako u svibnju donosimo našu listu top deset muzeja posvećenih pričama i bajkama, odnosno stalnim izložbama posvećenima malim, ali i velikim zaljubljenicima u priče i bajke.

 

1. Ivanina kuća bajke (Ogulin, Hrvatska)

Naravno da će na prvom mjestu biti naš jedinstven u svijetu multimedijalni i interaktivni centar za posjetitelje koji slavi bajke i svekoliko bajkovito stvaralaštvo. Djelujući na principima znanja, kreativnosti i upotrebi novih tehnologija, Ivanina kuća bajke predstavlja bajke najznačajnije hrvatske spisateljice bajki, Ivane Brlić-Mažuranić, rođene u Ogulinu 1874. godine, kao i bajke brojnih drugih hrvatskih i svjetskih bajkopisaca.

Naša stalna izložba omogućuje slušanje i čitanje bajki i priča, istraživanje o Ivani, najpoznatijim europskim bajkopiscima, bajkama općenito te svemu onom što se u bajkama javlja. Bajkovita biblioteka okuplja domaća i strana izdanja bajki, a čuvamo i prvo izdanje Priča iz davnine iz 1916. godine. U kreativnoj sobi održavamo 18 kreativnih i edukativnih radionica, a provodimo i Nastavni sat s Ivanom, projekt za koji smo dobili pismo preporuke Ministarstva znanosti i obrazovanja. Uz brojne projekte i povremene izložbe u Kući, osmišljavamo i provodimo brojne projekte dostupne online.

A najvažnije, Ivanina kuća bajke namijenjena je koliko djeci, toliko i odraslima. Ne vjerujete nam?! Posjetite nas i uvjerite se sami!

 

2. Hans Christian Andersen’s House (Odense, Danska)

Hans Christian Andersen jedan je od najpoznatijih i najčitanijih pisaca na svijetu, univerzalno poznat po svojim prekrasnim bajkama.

Prvi takve vrste u svijetu, Muzej Hansa Christiana Andersena nepredvidivo je, zadivljujuće putovanje kroz svijet ovog prekrasnog autora i njegovih priča. Ljepota se stapa s maštom u muzeju gdje vrhunska arhitektura i prostori donose prirodu unutra i izazivaju nas da okrenemo stvari naglavačke i spekuliramo o danas i sutra. Na ovom putovanju otkrit ćete da je arhitektura isprepletena s njegovim čarobnim vrtovima i okolnim gradom – kako bi se stvorilo iskustvo od 360 stupnjeva, nošeno na krilima neviđenog kreativnog genija i humora.

Ville Vau – zemlja bajki

Zemlja bajki u globalu je dio Andersenove kuće, ali opet sadržajno i vizualno odvojena i drugačija. Ville Vau dom je Zemlje bajki – osjetilnog svijeta nadahnutog elementima iz života Hansa Christiana Andersena, njegovom strašću prema umjetnosti i bajkama. Sastoji se od niza oaza za igru ​​i soba od kojih svaka ima svoju temu, ispunjenih uzbudljivim rekvizitima i kostimima za sređivanje i dotjerivanje. Zemlja bajki poziva da oslobodimo svoju maštu i otkrijemo kako ovo bajkovito mjesto omogućuje igru na nove, fantastične načine.

 

3. Grimmwelt Kassel (Kassel, Njemačka)

U središtu grada Kassela i u srcu Njemačke, GRIMMWELT Kassel najveća je svjetska izložbena kuća posvećena životnom djelu braće Grimm. Kao kulturna, zabavna i obrazovna institucija, kao i mjesto događaja, GRIMMWELT vas poziva da otkrijete, učite i iskusite.

Kassel je savršeno mjesto za muzej jer je bio središte Grimmovih glavnih aktivnosti i mjesto gdje su počeli skupljati bajke. Kassel privlači milijune posjetitelja diljem svijeta.

Grimmwelt (Grimmov svijet) muzej je posvećen braći Grimm. Smješten na prekrasnom brežuljku, otvorio je svoja vrata javnosti 2015. godine. Muzej pripovijeda priču o braći, njihovim slavnim bajkama i njihovom najvažnijem djelu: stvaranju njemačkog rječnika. Prateći slova abecede, posjetitelji mogu otkriti poznate i nepoznate aspekte svoje karijere, a djeca mogu živjeti u bajkama. Dostupan krov muzeja pruža prekrasan pogled na grad.

 

4. House of the Brothers Grimm u Steinau (Steinau, Njemačka)

Jacob i Wilhelm Grimm imali su šest, odnosno pet godina kada su se 1791. sa svojim  roditeljima, braćom i sestrama preselili 1562. godine u Steinau. Ovaj muzej postavljen je u bivšoj kući braće Grimm od 1998. godine. Suvremenim i interaktivnim sredstvima, život obitelji Grimm u Kinzigtalu kao i znanstveni rad i bajke Jacoba i Wilhelma Grimma, predstavljeni su na jedinstven, inovativan i privlačan način. Posjetitelji mogu vidjeti, čuti i osjetiti šareni svijet Grimmovih bajki. I odrasli i djeca rado gledaju stara izdanja bajki, sjajne ilustracije i brojne figure iz bajki. Muzej budi sjećanja na djetinjstvo i oživljava bajke.

Poseban odjel posvećen je umjetničkom radu njihova najmlađeg brata i poznatog slikara Ludwiga Emila Grimma. U autobiografijama Grimmovih možete pročitati koliko braća Grimm imaju lijepa sjećanja na djetinjstvo i mladost u Steinauu.

 

5. GrimmsMärchenReich (Hanau, Njemačka)

Povijesni muzej Hanau grada Hanaua nalazi se u dvorcu Philippsruhe koji je modernizirao Ferdinand Meldahl, jedan od najznačajnijih danskih arhitekata 19. stoljeća od 1875. do 1880. godine.

GrimmsMärchenReich, prvi interaktivni muzej braće Grimm u Njemačkoj, nalazi se u desnom krilu od travnja 2019. Otkriva bajkoviti svijet s pametnim princezama, hrabrim prinčevima, lukavim vješticama i opasnim divovima na preko 340 četvornih metara. Djeca i odrasli kreću na interaktivno i multimedijsko pustolovno putovanje kroz sedam bajkovitih svjetova. Hodaju šaptavim hodnikom, kostimirani istražuju bajkovite krajolike, sobu metamorfoze, ulaze u prostor za čitanje s knjigama, audio postajama i znakovnim filmovima te saznaju uzbudljive priče iz djetinjstva i života braće Jacoba, Wilhelma i Ludwiga Emila Grimma.

U ljetnim mjesecima u amfiteatru u stražnjem parku palače održava se Festival bajki braće Grimm.

 

6. Svijet Astrid Lindgren  (Vimmerbyju , Švedska)

Svijet Astrid Lindgren mjesto je gdje priče Astrid Lindgren oživljavaju. To je jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija u Švedskoj, smještena u Astridinom rodnom gradu Vimmerbyju s oko 500 000 posjetitelja svake godine. U Svijetu Astrid Lindgren postajete dio klasičnih dječjih priča, a granica između priče i stvarnosti te između kazališta i igre, postaje zamagljena. Park je prepun maštovitih igrališta, a glazba i pjevanje mogu se čuti s brojnih pozornica tijekom dana.

 

7. The National Museum’s fairy tale treasure (Oslo, Norveška)

Prije otprilike 150 godina u Norveškoj je bilo vrlo malo slikovnica za djecu. Bajke su se prenosile usmeno s koljena na koljeno. Peter Christen Asbjørnsen (1812–85) putovao je zemljom skupljajući bajke koje su mu ljudi pričali. Surađivao je s Jørgenom Moeom (1813. – 1882.) na pisanju tekstova i njihovoj pripremi za objavljivanje u obliku knjige. Kasnije je Asbjørnsen želio proizvesti ilustrirane knjige bajki za djecu.

Prva potpuno ilustrirana knjiga bajki objavljena je 1879., nakon čega su uslijedila još tri sveska u razdoblju 1883. – 1887. Crteži Erika Werenskiolda i Theodora Kittelsena za ove bajke zauzimaju posebno mjesto u povijesti norveške ilustracije i često se smatraju klasičnim ilustracijama bajki. Stvaranje slika za bajke bio je središnji zadatak u naporima Norveške da izgradi nacionalni identitet u 19. stoljeću. Danas su ti crteži važan dio kulturne baštine koju Norvežani nastoje prenijeti mlađim generacijama.

Zbirka muzeja sadrži mnoge izvorne crteže za Asbjørnsenova i Moeova ilustrirana izdanja bajki.

 

8. MESEMÚZEUM/Story museum (Budimpešta, Mađarska)

“Ovdje čak i pauci pričaju priču.”

Ovaj muzej pravo je bajkovito mjesto: možete putovati kroz sobe poput junaka iz bajke; da biste prošli kroz gustu, mračnu šumu, trebat će vam malo hrabrosti i pameti oko vas; ako možete prevladati izazove, stići ćete sve do kraljevskog prijestolja; ogledala u kupaonicama odražavaju mršave momke, debele mačke i brašnasta usta; a unutra, u radioničkom prostoru, posjetitelji se upoznaju sa stvarnim piscima bajki. Djeca mogu birati između mnoštva dječjih knjiga, a tu je i jazbina za slušanje u kojoj mogu čuti priče koje se čitaju naglas; mogu i gaziti daske na pozornici ili snimiti svoj mali film iz bajke.

 

9. The Fairytale Museum (Nicosia, Cipar)

Muzej bajki smješten je u prekrasnoj staroj vili u srcu Nicosie. Njegov cilj je širenje kulturne baštine bajki, legendi, mitova i tradicija s Cipra i iz cijelog svijeta. Muzej bajki priređuje pripovijetke, tematske izložbe, edukativne programe te događanja i predstave temeljene na bajkama.

Muzej je produžetak rada Instituta Systemic Cyprus, istraživačkog centra teorijske evolucije i sustavne primjene. U muzeju posjetitelji mogu učiti o evoluciji bajki, stvarati vlastite priče, otkrivati skrivene prolaze, otvarati tajne pretince i osjetiti kako priče oživljavaju.

 

10. Glade of Fairy Tales (Jalta, Krim)

Smješten u gradu Jalti, Glade of Fairy Tales muzej je na otvorenom prepun ručno izrezbarenih totema nadahnutih tradicionalnim narodnim bajkama i pričama, koji opravdavaju svoj čudan naziv.

Stilovi se kreću u širokom rasponu od brutalnih totemskih prikaza vitezova do 3D prikaza Disneyjevih sedam patuljaka. Jedini povezujući element je to što sve one predstavljaju bajke ili narodne priče, od kojih je većina jedinstveno kulturno specifična. Ostale figure u parku uključuju Babu Jagu i njezinu kućicu s kokošjim nogama, mitskog ruskog narodnog heroja Svyatogora, Teremoka, čarobnu kuću u šumi i desetke drugih poganskih bogova i legendarnih stvorenja. U popularnom parku nalazi se preko 300 različitih rezbarija. Neki su jarko obojeni, dok su drugi nelakirani, ali svi djeluju prilično čarobno.

 

Top deset čarobnih predemta u bajkama

Naizgled obični predmeti u bajkama poprimaju posebna svojstva te svojom čarolijom junacima pomažu u ostvarenju cilja, kao na primjer u spašavanju kraljevne ili kraljevstva ili pak pomažu u borbi protiv neprijatelja.

Iako u bajkama pronalazimo mnoštvo čarobnih premeta, za vas smo izdvojili samo njih deset, a evo po čemu su bili posebni!

1. Biserje

Još uvijek nam nije poznato kako točno nastaju biseri, ali i to daje određen čar ovim skupocjenim kuglicama koje vila Kosjenka u bajci Regoč Ivane Brlić-Mažuranić troši poprilično bezbrižno, a sve kako bi zadivila pastire i pastirice. Naime, biserje koje Kosjenka baca može se pretvoriti u bilo koju stvar koja joj zatreba. Da vile znaju biti luckaste, govori nam i to da je Kosjenka samo dva bisera potrošila na ono što joj je zaista bilo potrebno: košić koji je objesila Regoču oko uha i u kojemu je putovala te svjetiljku kojom su si osvjetljavali put pod zemljom.

2. Tepih

Dođe li vam i danas, čak i ako više niste djeca, da se ponekad spustite na tepih, zatvorite oči i poželite da vas nekamo odnese, makar na trenutak? Da poletite na njemu baš kao u ruskoj bajci Proročki san ili u bajkama iz Tisuću i jedne noći?Ili da možda, kao u Kraljevoj pastorki Karela Erbena, samo sjednete na njega, kažete mu kamo želite ići i istoga se trena tamo i nađete?

3. Cipele

Najpoznatija obuća u bajkama zacijelo je staklena cipelica koju pri bijegu s bala izgubi Pepeljuga, a koja je kraljeviću dobar trag po kojem ju – poput kakvoga modernoga detektiva – na koncu i pronađe! Pepeljugi tako izgubljena cipelica donese sreću, za razliku od crvenih cipelica koje Karen, junakinju bajke Hansa Christiana Andersena, tjeraju da pleše do smrti. Iako, kad nas cipele nažuljaju, vjerujem da se najprije sjetimo čizama od sedam milja kakve je posjedovao strašni div u bajci Palčić Charlesa Perraulta, s kojima bi nam trebao tek jedan jedini korak da se nađemo kod kuće!

4. Zrcalo

Kako bi to izgledalo da jednoga dana stanete pred zrcalo i upitate ga tko je najljepši na svijetu, a ono vam odgovori?! Likovi u bajkama ne čude se zrcalima koja posjeduju sposobnost govora, kao ni onima pomoću kojih se gleda u budućnost. U bajci Madame Leprince de Beaumont Ljepotica i zvijer zrcalo Ljepotici pokazuje njezin dom i obitelj, dok u Čarobnom prstenu Friedricha de la Motte Fouquéa zrcalo pokazuje daleke čudesne zemlje.

5. Ključ

Kada u bajci Modrobradi Charlesa Perraulta supruga naslovnoga junaka malenim ključem otključa vrata podrumske sobice, ona ne samo da otkrije strašnu tajnu – u sobi su, naime, skrivena trupla Modrobradovih bivših supruga! – već prekrši i zadanu riječ – da neće zaviriti u zabranjenu odaju! Pitate se kako je krvoločni Modrobradi to otkrio? E, pa kada supruga otvori vrata i vidje strašan prizor, od straha ispusti ključ koji padne u lokvu krvi. A bijaše taj ključ začaran, pa koliko god ga supruga prala i čime ga god trljala, nije mogla ukloniti mrlje od krvi. I zbog toga, kada sljedeći put uzmete u ruke ključeve bratovog ili sestrinog dnevnika, sjetite se ove priče. Osim ako niste dobri poput djevojke Neve iz bajke Ivane Brlić-Mažuranić Sunce djever i Neva Nevičica – budući da se preplašila ohole carevne, Neva joj nije vratila pronađene ključeve, ali ih je zato, poštena kakva je bila, dala Olehu banu da ih on vrati carevni. Iako zbog toga nije postala dvorjanicom carevne – što bi joj bila nagrada – Neva je postala ženom Oleha bana kojemu se jako dopala!

6. Luči

Kada pomislimo na luč, vjerojatno nam u misli dođe slika nekih davnih vremena. Možda upravo zbog toga nije naodmet spomenuti da se luč u gorskim krajevima za osvjetljavanje kuća koristila sve do polovine 19. stoljeća. U Šumi Striborovoj Ivane Brlić-Mažuranić ubogo djevojče baki u zamjenu za krpanje rukavića daje luči, a s njima i nešto mnogo vrjednije – čudesna bića Domaće koji, tek što se luč rasplamsa, iskaču iz vatre.

7. Kaput

Čemu služi kaput? Da nas čuva od vjetra i hladnoće! Ali kaput koji se dobije od vraga, poput kaputa u hrvatskoj bajci Šingala mingala, doista čuva svoga vlasnika. Dovoljno je, naime, da se ovaj lupi po džepu i odmah se pojavi skupina vojnika spremna da ga štiti!

8. Jabuka

Divlje stablo jabuke raslo je u Europi još u pretpovijesno doba. Njezin je plod i danas jedna od najraširenijih vrsta voća – vjerojatno se i u vašoj kuhinji u zdjeli na stolu nalazi nekoliko jabuka. I u bajkama je jabuka omiljeno voće, iako se ne radi uvijek o jabukama zdravlja koje ozdravljuju bolesne. Ponekad, kao u talijanskoj bajci Jabuka-djevojka, žena rađa jabuku iz koje izlazi prava ljepotica, dok u škotskoj bajci Crni bik od Norrowaya, junakinja u jabuci pronalazi zlatni i srebrni nakit. Često su i same jabuke zlatne i kraljevne ih poklanjaju svojim izabranicima. Ipak, trebate znati kako ni u bajkama sve poklonjeno nije od srca – Snjeguljica tako stradava upravo od otrovne jabuke koju joj je poklonila zla maćeha!

9. Grah

Vjerojatno nema djeteta koje nije pokušalo zasaditi grah sa željom da iz njega nikne divovska stabljika kao što se to dogodilo u engleskoj bajci Jack i stabljika graha. Ali da vas podsjetimo jer možda ste zaboravili kako to u priči ide: točno je da se po stabljici graha možete popeti u nebesa, ali se po njoj za vama isto tako može spustiti i div! Pa iako je Jacka spasila dobra sjekira, za djecu bi ipak bilo bolje da dva puta promisle prije nego požele nešto takvo!

10. Plašt

Danas je plašt najčešće dio kostima kakav odijevamo u vrijeme karnevala, kada postajemo tajanstveni čarobnjaci, vitezovi ili kraljevne. Plašt nevidljivosti u bajci braće Grimm Plesne cipelice, pomaže ostarjelom vojniku da neprimjetno slijedi dvanaest kraljevna u njihovim noćnim pohodima. U bajci Regoč Ivane Brlić-Mažuranić, vilinska koprena omogućava maloj vili Kosjenki letenje. No nakon što vila, našavši se u opasnosti, podere svoju koprenu, više se ne može vratiti u nebo.

 

Top deset inačica bajke Pepeljuga

Da varijante pojedine priče nose specifična povijesna, društvena, kulturna, čak i geografska obilježja određene pripovjedačke sredine, možemo primijetiti po jednoj od najraširenijih i najpopularnijih bajki na svijetu.

Pepeljuga je bajka zabilježena u više stotina varijanata iz svih krajeva svijeta. Iako osnovu priče čini sukob maćehe i junakinje, većina detalja razlikuje se od varijante do varijante: Pepeljugi osim dobrih vila pomažu golubovi, drveće, ribe i rakovi, a osim na balu, junakinja svoga kraljevića upoznaje i u crkvi, na utrkama i sl. Čak ni izgubljena cipelica nije uvijek staklena ili zlatna, nego može biti i od krzna ili kože!

Top deset inačica bajke Pepeljuga:

1. O tri sestre, prema Boženi Němcovoj (Češka)

Češka spisateljica Božena Němcová u svoj je ciklus Narodnih priča i predaja (1845.–1847.) uključila dvije varijante Pepeljuge: O Pepeljugi i O tri sestre. Najmlađa od triju sestara u potonjoj bajci ne zove se Pepeljuga, već Anuška. Na putu do kraljevskoga prijestolja Anuški pomaže jedna dobroćudna žaba i tri čarobna oraha koja kriju raskošnu odjeću.

Ova bajka poslužila je kao predložak za uspješan igrani film Tri lješnjaka za Pepeljugu (režija: Václav Vorlíček, 1973.) koji se svake godine u vrijeme Božića emitira u brojnim europskim zemljama.

2. Pepeljuga ili priča o staklenoj cipelici Charlesa Perrault (Francuska)

Perraultova varijanta Pepeljuge, objavljena u zbirci Priče iz prošlih vremena (1697.), vjerojatno je najpoznatija. Upravo elemente iz ove inačice – dobru vilu, bundevu koja se pretvara u kočiju, upozorenje da se na balu smije ostati samo do ponoći – najčešće vezujemo uz lik Pepeljuge. Tekst je poslužio i kao podloga za animiranu uspješnicu studija Walt Disney iz 1950. godine.

S obzirom na sličnosti između francuskih riječi verre (staklo) i vair (krzno), svojedobno se razvila teorija da Pepeljugina cipelica nije bila staklena, nego krznena.

3. Mačka Pepeljuga Giambattiste Basilea (Italija)

Čini se kako junakinja ove priče djelomično pridonosi vlastitoj nesreći: Zezolla (kako je Basile nazvao svoju Pepeljugu) nagovara svog oca da se oženi šveljom koja joj je obećala biti dobrom i brižnom pomajkom. No nedugo nakon svadbe švelja otkriva svoje pravo lice pa u kuću dovodi svojih šest kćeri, a sirotu Zezollu pogrdno naziva Mačka Pepeljuga, tjera ju da spava kraj ognjišta i da se odijeva u dronjke.

Mačka Pepeljuga objavljena je u Basileovoj zbirci Pentamerone (1634.–1636.) i predstavlja prvu europsku tiskanu inačicu priče o Pepeljugi.

4. Kari Drvenhalja prema Peteru Christenu Asbjørnsenu i Jørgenu Moeu (Norveška)

Nakon što car ode u rat, njegova je kći prepuštena na milost i nemilost zloj maćehi. No čudesni vol bijelonja pomaže joj da pobjegne u drugo kraljevstvo. Djevojka odijeva drvenu haljinu, proziva se Kari Drvenhalja i postaje sluškinja u kraljevskoj kuhinji.

Ova je bajka objavljena u Norveškim narodnim bajkama i pričama (1841.–1844.)koje su priredili Peter Christen Asbjørnsen i Jørgen Moe.

5. Pepeljuga Jacoba i Wilhema Grimma (Njemačka)

Umjesto dobre vile, Pepeljugi braće Grimm pomažu pokojna majka, jedno neobično drvo i mnoštvo golubova. Ova varijanta Pepeljuge sadrži i prizore nasilja: polusestre si odsijecaju dijelove stopala kako bi mogle obuti cipelicu, a na kraju bajke kažnjava ih se za njihova zlodjela i mržnju tako da im golubovi iskljucaju oči. Ovi nasilni elementi često se izostavljaju u novijim dječjim izdanjima priče.

Ova inačica Pepeljuge prvi je put objavljena 1812. godine u prvom svesku prvog izdanja Dječjih i kućnih bajki braće Grimm.

6. Pepeljuga prema Vuku Stefanoviću Karadžiću (Srbija)

Nakon što se njena majka pretvori u kravu, junakinja Mara prisiljena je raditi najteže poslove. No čudesna krava nastavlja joj pomagati u svemu što radi, čak i nakon smrti. Na majčinom grobu Mara pronalazi raskošne haljine koje odijeva pri odlasku u crkvu gdje upoznaje kraljevića.

Ovu inačicu Pepeljuge objavio je prema sjećanjima iz djetinjstva 1853. srpski jezikoslovac i folklorist Vuk Stefanović Karadžić u svojim Srpskim narodnim pripovijetkama. Wilhelm Grimm ju spominje u bilješkama uz Dječje i kućne bajke, a zabilježio ju je i Jacob Grimm.

7. Šibljohalja prema Georgeu Dougladu (Škotska)

U škotskoj inačici priče o Pepeljugi koju je zabilježio George Douglad, junakinji pomaže čudesno riđe tele. Kada roditelji, koji ne podnose djevojku, doznaju za to, odluče ubiti životinju. Tele i junakinja stoga bježe od kuće u drugo kraljevstvo i pronalaze namještenje u dvorskoj kuhinji.

Krave, volovi, ovce i druge domaće životinje česti su pomagači u pričama o Pepeljugi. No za razliku od Šibljohaljinoga riđega teleta, nerijetko postaju žrtvama maćehine zlobe. Ipak, mnogi od njih nastavljaju pomagati junakinji i onkraj groba.

8. Pepeljuga – pripovijedao Milorad Primorac, snimila Maja Bošković-Stulli (Hrvatska)

U ovoj varijanti priče o Pepeljugi ne doznajemo ime glavne junakinje, djevojčice koja se uz pomoć vile udaje za carevoga sina. Također, na mjestu maćehe nalazi se majka koja ne trpi vlastito dijete, a umjesto staklene cipelice spominje se zlatna papuča.

Ovu je bajku 1964. godine u Metkoviću magnetofonski snimila hrvatska folkloristica Maja Bošković-Stulli. Bajku joj je pripovijedao Milorad Primorac koji je u vrijeme snimanja pohađao osmi razred osnovne škole. Snimka je pohranjena u Dokumentaciji Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.

9. Pepeljuga – pripovijedala Mare Karač, snimila Maja Bošković-Stulli (Hrvatska)

Ova inačica Pepeljuge vrlo je slična bajci braće Grimm. Junakinji pomažu čudesna ptica i grm ružmarina posađen na majčinom grobu. Završetak se ipak razlikuje od Grimmove inačice, budući da junakinjine polusestre nisu kažnjene za svoja zlodjela.

Bajku je 1964. u Ponikvama (Pelješac) magnetofonski snimila hrvatska folkloristica Maja Bošković-Stulli, prema kazivanju Mare Karač. Mare Karač, rođena 1917. godine, često je pripovijedala priče bratovoj djeci. Snimka je pohranjena u Dokumentaciji Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.

10. Činderlina Jakše Zlodre (Hrvatska)

Junakinja ove urnebesne dubrovačke inačice priče o Pepeljugi, koju potpisuje dramaturg i kazališni redatelj Jakša Zlodre, mora podnositi svakodnevno zanovijetanje i prohtjeve svoje ohole maćehe i njenih kćeri Žuži i Ruži. Srećom, u pomoć joj priskače njeno svjetločanstvo vila, pa Činderlina ipak odlazi na bal i tamo upoznaje kraljevića koji se često pravi važan pred svojim savjetnicima i dvorskim ludama, no zapravo najviše voli svirati i pjevati!

 

Top deset bajki o braći i sestrama

Odnos između braće i sestara u bajkama uglavnom je idiličan. Braća i sestre se vole i pomažu jedni drugima, a poseban tip priče govori o sestri koja pristaje na višegodišnju žrtvu kako bi spasila začaranu braću koja se pretvaraju u labudove, gavrane ili papige. Takve bajke često prikazuju potragu junakinje koja se ponekad za pomoć obraća i čudesnim bićima poput Sunca, zvijezda i Mjeseca koji joj daju dobar savjet ili joj poklanjaju čarobne predmete koji bi joj u njezinoj „misiji“ mogli pomoći.

Braća se u bajkama najčešće javljaju u parovima, ali ponekad i u nešto većemu broju. Može ih biti troje, sedmero pa čak i dvanaestero! Bajke koje govore o dvojici braće često ih prikazuju kao blizance među kojima postoji posebna veza dok je među mnogobrojnom braćom češći sukob. Uglavnom su to svađe zbog nasljedstva, djevojke ili zadatka koji im zadaje otac. Zanimljivo je da iz takvih sukoba upravo najmlađi – često priglup, ali dobrodušan brat – izlazi kao pobjednik, unatoč tome što su starija braća redovito mudrija. 

Evo koje smo bajke o braći i sestrama mi izdvojili na našu top deset listu: 

1. Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica

Bajka Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica naše Ivane Brlić-Mažuranić prikazuje pustolovine siročadi na Kitež-planini, posljednjem utočištu svih zala i hudoba. Bajka je objavljena u prvom izdanju Priča iz davnine 1916. godine. Nevinost i čistoća Jaglenca i Rutvice nadvladaju zlo utjelovljeno u likovima vila Zatočnica, junaštvo kneževića Relje pobjeđuje strašnoga Zmaja Ognjenoga, a kršćanstvo putem svojih simboličkih opredmećenja zatire i posljednje ostatke zla, što omogućava ponovno uspostavljanje izvornoga pravednoga poretka. 

2. Ivica i Marica

Sretan završetak u bajkama ne uključuje uvijek brak kraljevića i kraljevne, a pokazuje to i poznata bajka braće Grimm Ivica i Marica.

U naslovu ove bajke imena su glavnih junaka – brata i sestre koje otac i maćeha ostave u šumi.

Iako se likovi brata i sestre javljaju u mnogim bajkama, Ivica i Marica iz istoimene bajke braće Grimm zasigurno su najpoznatiji bratsko-sestrinski par! Mudra i snalažljiva djeca izbjegla su nevolje koje su im pripremili otac i maćeha, nadmudrili su staru vješticu koja je živjela u kućici od slatkiša i svojim zajedništvom omogućili da s ocem žive u sreći i radosti.

3. Neznana sestra

Surinamska bajka Neznana sestra govori nam o dvanaestorici braće i jednoj sestri koji su zbog strašne očeve zakletve odrasli odvojeno sve dok jednog dana djevojka od majke nije čula priču o njima. Odlučila ih je potražiti i skrasila se s njima u kolibi u džungli, ali jedna pretvorba opet ih je razdvojila sve dok se sestra nije našla u smrtnoj opasnosti i tad se ponovno združila sa svojom braćom koja su je spasila od smrti.

4. Braća blizanci

Rođenje blizanaca ponekad je posljedica uplitanja čudesnog – njihova majka, primjerice, pojede komad čarobne ribe. Katkad i oni sami posjeduju neka čudesna obilježja poput zlatne kose.

Kongoanska bajka Braća blizanci govori o braći koja su nestala u selu iz kojeg se nitko ne vraća jer u njemu živi vještica koja ubija sve koji dođu sve dok jedan od braće blizanaca i ubije vješticu te svojim talismanom oživi svog brata blizanca. Obojica braće iskoristili su svoje talismane kako bi oživjeli sve ostale ubijene i vratili se u selo poglavice Nzambija i dokazali kako na svijetu postoje dvojica braće blizanaca. 

5. Pepeljuga

Svima nam je itekako poznat sukob Pepeljuge i njezinih dviju polusestri. Lijepu, čednu i dobru Pepeljugu njezine su polusestre, iako lijepe, ali ružne i crne u duši omalovažavale, uzele joj svu odjeću i tjerale da svoj kruh zaradi. Radila je teške poslove, živjela u mukama, spavala u pepelu jer svoje postelje nije imala, ali unatoč svemu tome ostala je dobra i neiskvarena. Našla se Pepeljuga na balu kod kraljevića koji ju je na kraju i oženio, a polusestre su zbog zlobe i neiskrenosti do kraja života bile kažnjene.

6. Pepelko

Kad junak norveških bajki Pepelko izazove trola na natjecanje u jedenju, prevari ga tako što u jednom trenutku rasiječe svoju torbu uz objašnjenje da si mora rasporiti trbuh kako bi u njega stalo više hrane. Budući da i trol požuri sebi rasporiti trbuh, očekivano pogiba. 

7. Kako je Potjeh tražio istinu

Trojica braće žive s djedom Vjestom na krčevini usred šume, na kojoj Vjest trajno održava sveti oganj i time ljuti zlobnog Bjesomara, vladara svih šumskih bjesova. Nakon što braća u šumi susretnu božića Svarožića koji im kazuje njihovu sudbinu, dvojica starijih na nagovor bjesova pristaju lagati djedu o tome što su doživjeli, dok najmlađi brat Potjeh ustraje u nakani da se dosjeti istine. 

8. Dvanaestorica braće

Dvanaestorica braće bajka je najpoznatijih sakupljača bajki braće Grimm sadržjem je slična već spomenutoj bajci Neznana sestra, iako u ovoj verziji sestra koja traga za svojom braćom ne nosi sa sobom očev prsten kao znak prepoznavanja, već njihovih dvanaest košulja. Ona je naravno spremna umrijeti kako bi spasila svoju braću iz progonstva. Braća su je radosno prihvatila i ostala je živjeti s njima, sve dok ljiljani koje je ubrala braći nisu potaknuli njihovu preobrazbu u gavranove. Zbog toga je djevojka sedam godina morala šutjeti i nije se smjela nasmijati kako njezina braća ne bi umrla. Iako se je u međuvremenu udala, umalo je skončala zbog zlobne kraljeve žene, ali braća su se pojavila nakon točno sedam godina i spasila ju od sigurne smrti.

9. Braco i seka

U ovoj bajci braće Grimm brata i sestru zlobna je maćeha protjerala iz kuće i začarala sve izvore vode u šumi kako oni ne bi preživjeli. Kako je brat bio jako žedan ipak je popio vodu iz začaranoga izvora i pretvorio se u lane. Lane i sestrica živjeli su u jednoj kućici u šumi i ona se za njega svakodnevno brinula i povijala mu ranu kad su ga lovni ranili u lovu. Upravo zbog lova jedan je kralj uspio pronaći lijepu djevojku i oženiti se njome, ali pod uvjetom da s njome na dvor prihvati i lane, odnosno njezinog brata. Brat (lane) i sestra su lijepo živjeli u dvorcu sve dok zlobna maćeha nije saznala da su još uvijek živi i odlučila im napakostiti. Iako je izgledalo kako joj plan uspijeva, kralj ju je ipak razotkrio, spasio svoju kraljicu, a pogubio zlobnu maćehu i njezinu kćer. Čim je maćeha umrla, lane se ponovno vratilo u ljudski oblik.

10. Četiri brata od zanata

U oboj zanimljivoj bajci četvorica braće napustila su rodni dom jer ih otac više nije mogao prehranjivati. Svaki je naumio izučiti jedan zanat i nakon četiri godine ponovno su se sreli i vratili ocu. Jedan je postao lopov, drugi zvjezdoznanac, treći lovac i četvrti krojač. Dokazali su ocu kako su postali vješti u svojim zanatima pa kad se ukazala potreba za spašavanjem kraljeve kćeri koju je oteo zmaj, braća su se dogovorila da će zajedničkim snagama pronaći i spasiti kraljevnu. Tako je i bilo, ali potom je među braćom nastao problem, izbila je svađa jer se nisu mogli dogovoriti koji od njih zaslužuje kraljevnu za ženu. Je li ju neki od braće dobio za ženu i u kakvim su odnosima ostala braća saznajte čitanjem ove bajke.

 

Top deset bajkovitih junakinja

Početak bajke obično obilježava neki nedostatak, tako da je radnju koja slijedi moguće opisati kao nastojanje da se narušena ravnoteža ponovno uspostavi.

Junak ili junakinja bajke u pravilu je ljudski lik kojemu se često zadaju naizgled nemogući zadaci, a želje u bajkama gotovo se uvijek ostvaruju, čak i ako su nepromišljene. Junaci se u bajkama često žene osobama kraljevskoga roda, rješavaju se sve poteškoće s kojima se susreću, uspinju se na prijestolje i žive sretno do kraja života.

Mnoge francuske spisateljice koriste bajkovite junakinje kako bi progovorile o pravima i položaju žena u 17. stoljeću. Njihovi likovi redovito pripadaju višim društvenim slojevima, a junakinje su često samostalne, hrabre i djelatne.

Poseban tip priče govori o sestri junakinji koja pristaje na višegodišnju žrtvu kako bi spasila začaranu braću koja se pretvaraju u labudove, gavrane ili papige – najčešće se radi o dugotrajnoj zabrani smijanja ili govora. Takve bajke često prikazuju potragu junakinje koja se ponekad za pomoć obraća i čudesnim bićima poput Sunca, zvijezda i Mjeseca koji joj daju dobar savjet ili joj poklanjaju čarobne predmete koji bi joj u njezinoj „misiji“ mogli pomoći. S druge strane pozate su nam i iznimno pasivne junakinje čija se uloga  manje-više svodi na čekanje svoga spasioca.

U nastavku doznajte kojih smo deset bajkovitih junakinja izdvojili na našoj Top 10 listi:

1. Rutvica

Pustolovine siročadi, malenog Jaglenca i njegove sestrice Rutvice svima su već dobro poznate iz bajke Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica Ivane Brlić-Mažuranić. Iako su jako rano ostali siročad, Jaglenac i Rutvica pravi su primjer ljubavi između brata i sestre i sve su spremni učiniti jedno za drugo.

Iako je bila oteta i odnesena na strašnu Kitež-planinu, Rutvici je najteže pala razdvojenost od brata Jaglenca. Boraveći na sigurnom kod crkvice, bila je svjesna da nekome na Kitež-planini treba pomoć, dobrodušna se djevojčica pomolila za dušu u nevolji ne znajući da je nevolja snašla maloga Jaglenca koji je krenuo u potragu za njom. Preživio je Jaglenac sve nedaće na putu i došao do svoje sestrice koja je brižno pazila na njega. Iako je gorjela od želje da odu s planine, Rutvica nije popustila nagovaranjima vile Zatočnice da joj da zlatni pojas koji je od majke dobila. I isplatilo se jer ih je ipak s planine spasio Relja i odveo ih na sigurno.

2. Palunkova žena

Bajka Ribar Palunko i njegova žena istovremeno prati doživljaje Palunka na dvoru Kralja Morskoga i Palunkove žene koja traga za suprugom i djetetom.

Siromašni ribar Palunko žudi za boljim životom te u potrazi za srećom traži pomoć morske Zore-djevojke. Sreća mu je došla u liku sirote djevojke pa je Palunko nezadovoljan time ipak ostavio ženu i dijete i otišao u dvore Kralja Morskoga. Sirota je žena nakon nestanka sina Vlatka zanijemila. Iako su je snašle brojne nedaće u potrazi za sinom i Palunkom, njezina joj je zadivljujuća snaga i izdržljivost pomogla pa je udicom zahvatila kolijevku s malim Vlatkom koju na svojim leđima nosi Palunko. 

3. Djevojčica sa šibicama

Sirotu, gologlavu i bosonogu djevojčicu koja je po silnoj hladnoći hodala ulicama kako bi prodala šibice da zaradi novac svi dobro poznajemo. Teška životna situacija natjerala ju je da pali šibice samo kako bi se ugrijala i preživjela. Iako bajke najčešće završavaju sretno, ovo je bajka koja vjerojatno svima prva padne na pamet kad se spomene tužan kraj. Tužni su bili i ljudi koji su se sažalili nad beživotnim tijelom djevojčice, ali nisu bili svjesni koliko je lijepih stvari te večeri vidjela u svjetlu šibica i da je otišla na puno ljepše mjesto.

4. Majka iz Šume Striborove

Jedan od najboljih primjera bezuvjetne majčine ljubavi svakako je ona majke prema sinu u bajci Šuma Striborova Ivane Brlić-Mažuranić. Brižna je starica sina upozoravala kako mu je djevojka/snaha zapravo guja, ali budalasti i naivni mladić nije joj vjerovao, već ju je prozvao vješticom i živio u svađi s njome. Iako se je trudila dokazati sinu kako je oženio guju, svi su pokušaji bili bezuspješni i sin je majku istjerao iz kuće. Sirota je žena spas pronašla kod Stribora koji joj je ponudio povratak u rodno selo s napomenom kako bi zaboravila na sina i pomlađena nastavila živjeti.  Ponudu koju bi mnogi možda i prihvatili, posebno nakon silnog razočaranja sinovim postupcima, ova je dobra žena bez puno razmišljanja odbila jer draža joj je bila sva nesreća ovoga svijeta nego da zaboravi na sina.

5. Snjeguljica

Jedna od pasivnih junakinja iz bajki koja čeka svoga princa da ju spasi svakako je i Snjeguljica. Protjerana iz svog doma zbog silne ljepote, spas je pronašla u kućici sedmero patuljaka koji su joj pomogli ponudivši joj smještaj, a ona im je zauzvrat kuhala i pospremala. Iako nije bila u cijelosti sigurna jer ju je zla kraljica na razne načine pokušala ubiti, Snjeguljicu su spašavali i patuljci, ali i princ kojeg je dočekala na samome kraju.  

6. Crvenkapica

Malenu Crvenkapicu poznajemo u verzijama bajke braće Grimm, ali i Charlesa Perraulta. U objema verzijama djevojčica naivno otkriva vuku kako ide do bake koja je bolesna, ali i gdje baka živi. Znamo već i da ju vuk presreće, dolazi do bake i pojede ju ostavši u njezinom krevetu čekajući Crvenkapicu kako bi i nju pojeo. U verziji bajke braće Grimm, nakon što lovac spasi baku i Crvenkapicu i ubiju vuka, radnja se nastavlja i Crvenkapica nekom drugom prilikom susreće nekog drugog vuka, ali ovaj put zna kako postupiti pa presretne ona njega i zajedno s bakom uhvati vuka u zamku kad se pokušao kroz dimnjak spustiti u kuću.

7. Trnoružica / Ljepotica iz usnule šume

Priča o lijepoj kraljevni koja se ubode na vreteno i spava stotinu godina jedna je od najpoznatijih i najpopularnijih bajki. Iako sudbinu glavne junakinja uglavnom vezujemo uz poljubac kojim kraljević budi usnulu kraljevnu, u Perraultovoj inačici ove priče kraljevna se budi jer je naprosto proteklo stotinu godina. Glasoviti poljubac nalazimo tek u Trnoružici braće Grimm. Osim poljupca, ono što razlikuje Perraultovu i Grimmovu bajku jest i završetak: Perraultova bajka, naime, prati i bračni život kraljevne te njezin sukob s krvoločnom svekrvom, ljudožderkom koja je naumila pojesti djecu i sinovljevu odabranicu dok je on bio u ratu. 

8. Mudra

Erika Katačić Rožić i Srebrenka Peregrin u svojoj zbirci Bajkarice okupile su priče o djevojčicama, ženama, majkama i bakama koje ne čekaju princa na bijelom konju. One su junakinje koje same svladavaju sve prepreke, a jedna od njih je i naslovna junakinja bajke Mudra. Ona se je zahvaljujući svojoj iznimnoj mudrosti udala za cara uz dogovor da posvađaju li se ikada i potjera li ju iz dvora ona će otići uz uvjet da iz dvora smije ponijeti ono što joj je najvrijednije. I kako se zaista dogodila situacija da ju je car htio potjerati, ona je naravno pristala otići podsjetivši ga na raniji dogovor – uzela je ono što joj je najvažnije – na leđa je uprtila, ni više ni manje nego cara samoga. Car se obradovao, i naravno, ostao u dvoru živjeti sa svojom mudrom caricom.

9. Sunčana

Sunčana je škotska priča o mladoj, upornoj i mudroj majci čijeg su sina otele vile i odvele u svoje podzemno kraljevstvo. Mlada je majka uz pomoć ribara, Roma i jedna bake Mudre pronašla način da dođe do vilinskog kraljevstva. Svojom je snalažljivošću izradila harfu i plašt zahvaljujući kojem su ju vile pustile u kraljevstvo, a onda je harfu svirala pred vilinskim kraljem. Harfu je pristala ostaviti kralju pod uvjetom da joj vrate sina. Kralj je pristao i majka se sa sinom vratila u svoje ribarsko selo.

10. Baba Sirota

U zbirku Bajkarice uvrštena je i priča o jednoj neobično zanimljivoj starici. Ona je živjela u jednom malom selu na kraju svijeta u zadnjoj seoskoj kućici. Bila je toliko stara da se više nije ni sjećala kad je rođena i kako se zove, a Sirotom su je prozvala djeca iz sela koja su joj voljela krasti kruške sa stabla pored njezine kuće. Za to doduše nije bilo potrebe, jer samo da su je djeca upitala, ona bi im dopustila da ubiru pune košare krušaka. Odlučila je starica, zahvaljujući jednom čarobnjaku, napakostiti djeci. Svako dijete koje bi se uspelo krasti kruške ostalo bi zalijepljeno za stablo sve dok ona ne pljesne dva puta rukama. Nije starica tako nadmudrila samo djecu, već i Smrt koja je po nju došla. A kako je izgledao svijet bez smrti i zašto ju je starica ipak pustila sa stabla kruške? Pozivamo vas da sami otkrijete.

 

Top deset likova iz Priča iz davnine

Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić smatraju se najboljom zbirkom bajki u hrvatskoj književnosti, kako dječjoj, tako i onoj za odrasle. Ne iznenađuje ta činjenica jer nas je Ivana, između ostaloga, kroz svoje bajke naučila da u sukobu malenoga i velikoga itekako prevagnuti može ono maleno.

Malo je kod Ivane Brlić-Mažuranić uvijek „jače” od velikoga, tako će i maleni Jagor pobijediti ogromno zlo koje su za njega namijenile zla maćeha i baba Poludnica, mala vojska Oleha bana pobijedit će uz Sunčevu pomoć ogromnu vojsku ohole carevne, maleni, gotovo sićušan Jaglenac i nesvjestan će svladati golemo zlo koje mu snuju vile Zatočnice, malešna Kosjenka bit će pametnija od ogromnoga Regoča, baš kao što će i mala djeca u bajci Regoč nadživjeti veliku glupost i veliko zlo odraslih.

Koji su maleni, ali i veliki likovi ostavili poseban dojam na nas otkrijte na našoj listi top deset likova iz zbirke Priče iz davnine!

Top deset likova iz Priča iz davnine:

1. Regoč

Regoč, div-pomagač iz istoimene bajke Ivane Brlić-Mažuranić golemi je stanovnik Legen-grada do kojeg je malena vila Kosjenka došla spustivši se prvi put na zemlju. Neobični par kreće na putovanje podzemljem i na koncu dospijeva do dvaju prelijepih, ali neprijateljskih sela koja se međusobno uništavaju navodeći jedno na drugo silnu vodu Zlovodu.

Regoč je bio golem i nažan, ali s druge strane upoznali smo i njegovu osjećajniju stranu u odnosu s Kosjenkom. Njegova se iznimna snaga vidi na kraju bajke kada strašnu Zlovodu pobijedi golim rukama.

2. Kosjenka

Vile su česti likovi u bajkama Ivane Brlić-Mažuranić, a svakako najpoznatija Ivanina vila je Kosjenka, koja se na početku bajke Regoč prvi put spušta s neba na zemlju kako bi se – po vilinskome običaju! – poigrala s konjima.

Maloj vili Kosjenki majka daje vrećicu punu čarobnih bisera koji se mogu pretvoriti u što god vila poželi! Kosjenka lakomisleno rasipa bisere stvarajući drvce sa šarenim vrpcama, gizdave paunove, zlatnu njihaljku – sve kako bi razveselila čobane i čobanice. Samo dva bisera iskoristi za ono što joj je doista potrebno: košić koji vješa Regoču oko uha i u kojemu putuje te svjetiljku kojom si njih dvoje osvjetljavaju put pod zemljom.

3. Malik Tintilinić

Malik Tintilinić i ostali Domaći pojavljuju se u bajci Šuma Striborova. Ovi duhovi vatre i ognjišta – mužići od jedva po lakta – iskaču iz plamena nakon što baka zapali čarobne luči koje joj je darovala sirota djevojka.

Domišljati Malik Tintilinić znao je kako će pomoći baki da razotkrije snahu-guju. Iz Sunčane je zemlje donio svračja jaja koja je podmetnuo pod kokoš pa nakon što su se svračići izlegli snaha je potaknuta viđenim isplazila svoj zmijski jezik. A ppomogao je Malik Tintilinić i odvesti baku k Striboru nakon što ju je sin izbacio iz kuće.

4. Potjeh

Potjeh, jedan od trojice braće iz Ivanine bajke Kako je Potjeh tražio istinu otišao je od kuće i ostavio djeda, ne bi li se sjetio što mu je to jednoga jutra božić Svarožić rekao, a rekao mu je da ostane uvijek uz djeda! I da je poslušao svoje srce, nikada ne bi otišao od kuće i odavno bi tu istinu pronašao! Umjesto toga, još je i nesretno skončao, jer kada ga Svarožić dođe opomenuti i ponovi mu svoje riječi, Potjeh poletje na zdenac da se umije kako bi se što prije vratio kući, ali se okliznu, pade u vodu i u njoj se utopi.

5. Majka

Majka iz Ivanine bajke Šuma Striborova bezuspješno nastoji sina uvjeriti u to da mu je žena guja u ljudskom obliku te ga osloboditi njezina utjecaja. Naposljetku za pomoć se utekne šumskomu vladaru Striboru čiju ponudu da se pomladi i vrati u svoje rodno selo ipak odbija jer joj je draža njezina nevolja nego da povratkom u mladost zaboravi na sina.

6. Snaha-guja

Guja se pretvorila u prelijepu djevojku kako bi budalastoga momka navela da se s njome vjenča. No zmijski jezik, koji joj ostaje u ustima, otkriva njezino pravo lice. Naime, razigrani, ali mudri, Malik Tintilinić podmetnuo je pod kokoš svračja jaja, tako su se iz jaja izlegli svračići kojima snaha, baš kao prava zmija, nije mogla odoljeti – odao ju je jezik koji je isplazila za svračićima!

7. Svarožić

Božić Svarožić, lik iz bajke Kako je Potjeh tražio istinu, posjeduje zlatnu kabanicu pomoću koje trojici braće – Ljutiši, Marunu i Potjehu – pokazuje cijeli svijet te otkriva što im je suđeno. Zlatnim skutom svoje kabanice Svarožić zahvaća braću i vije ih u krug, pokazujući im sva polja i sva bogatstva, sve vojske i vojskovođe, sve zvijezde i zvjezdice, Mjesec, i vjetar, i sve oblake.

8. Palunko

Palunko je siromašni ribar koji žudi za boljim životom te u potrazi za srećom traži pomoć morske Zore-djevojke. Sreća mu je poslana u liku sirote djevojke kojom se Palunko ženi, ali uskoro postaje svjestan da to i dalje nije ono što je on htio i čemu je težio pa on nakon ponovljenog zazivanja Zore-djevojke napokon stiže na dvore Kralja Morskoga gdje pronađe izgubljenoga sina Vlatka s kojim bježi s dvora, a spašava ga njegova žena koja udicom zahvati kolijevku s malim Vlatkom koju na svojim leđima nosi Palunko. 

9. Jagor

Jagor, glavni junak istoimene Ivanine bajke, dječačić je kojega zla maćeha prepušta u ruke strašne babe Poludnice koja ga odvodi u podzemno kraljevstvo. U potragu za dječakom kreću kravica i bušica, dok dobri duh Bagan protiv pohlepne maćehe pokreće najmanju slamčicu, najmanju vunicu i najmanje zrno pšenice.

Kad se Jagor pojavio pred kolibicom, zla maćeha pokušala ga je namamiti u rov što ga je Poludnica prokopala, ali nije uspjela, već je sama završila zatrpana u tom istom rovu.

10. Neva Nevičica

Neva Nevičica, kći okrutnoga i pohlepnoga mlinara i njegove žene, odlazi od kuće uz pomoć čudesne bake Mokoš, sunčeve dadilje, no ne posluša bakin savjet pa, umjesto dvorjanicom ohole carevne, postaje ženom junaku Olehu banu. Uvrijeđena carevna koja se i sama zagledala u naočitoga bana, napada njegove čađave dvore sa svom svojom vojskom. Srećom, Nevi Nevičici u pomoć priskaču Sunce i baka Mokoš.

 

Top deset bajki o životinjama

Životinje u bajkama uglavnom pronalazimo u ulozi pomagača ili darivaoca, a rjeđe u ulozi junaka. Osim što govore, životinje u bajkama nerijetko posjeduju i druga čudesna svojstva i sposobnosti – primjerice, mogu mijenjati oblik.

Koje se životinje u bajkama pojavljuju, najčešće ovisi o tome odakle bajka dolazi: u europskim bajkama najčešće nalazimo lisice, ribe, mrave, konje, mačke ili vukove. Posebnu skupinu životinjskih pomagača čine tzv. zahvalne životinje koje se junaku odužuju za neki dobar čin. Takve životinje same dolaze kada ih junak zatreba ili mu poklanjaju nešto svoje – pero, dlaku ili krilce – čime ih može dozivati kada se nađe u nevolji.

U nekim se pak bajkama kraljevići rađaju kao životinje: prasci, ježevi, magarci ili zmije. Od takve ih čarolije može osloboditi jedino brak s lijepom djevojkom koju ne odbija njihova nakazna vanjština!

Kojih deset bajki o životinjama smo izdvojili na našoj top listi, otkrijte u nastavku:

1.    Mačak u čizmama

Dosjetljivi mačak koji svojemu gospodaru, siromašnomu mlinaru, pomaže da zasjedne na kraljevsko prijestolje nasamarivši opasnoga ljudoždera tjerajući ga da se pretvori u miša, jedan je od najpopularnijih životinjskih pomagača u bajkama. Spomenutu su temu prije Perraulta obradili talijanski književnici G. F. Straparola – bajka Constantino Fortunato, u kojoj je mačak zapravo prerušena vila, te G. Basile u bajci Cagliuso. U nekim verzijama junaku ne pomaže mačak, nego lisica ili druga životinja.

2.    Ružno pače

Uz bajku Hansa Christiana Andersena Ružno pače odrasle su generacije. Bajka prati nedaće jednog malog labuda koji se je izlegao u pačjem gnijezdu. Njegova (crno)siva boja perja i činjenica da je bio znatno veći od ostalih patkica koje su se izlegle stvorila mu je brojne neprilike. Druge su ga patke kljunom štipale, kokoši kljucale, djevojka koja je hranila životinje nogom ga je udarala, u kući jedne bake nije se uklopio zbog beskorisnosti. Nesretan kakav je bio, poželio je da ga labudovi ubiju, sve dok u bistroj vodi ne vidje svoj odraz – odraz prekrasnog bijelog labuda kojega proglasiše najljepšim među svima.

3.    Hroma lisica

Ova slovačka bajka prati trojicu sinova čiji je otac ostao bez svoje čarobne vinove loze. Prva dvojica sinova su kukavice, a treći budalasti, ali hrabri momak koji je uz pomoć začarane lisice ocu vratio čarobnu vinovu lozu. Naravno, njegov put do povratka vinove loze nije bio jednostavan, dapače, na kraju su ga vlastita braća bacila u bunar kako bi upravo oni ocu donijeli sve blago što je najmlađi sin putem priskrbio. Srećom, spasila ga je začarana lija, dvojica starijih sinova bijahu protjerani iz kuće.

4.    Duša kita i njegovo goruće srce

Inuitska bajka Duša kita i njegovo goruće srce pokazuje poštovanje koje Inuiti gaje prema ljepoti i krhkosti života, a prati jednog uobraženog gavrana koji je umoran od letenja uletio u kitova usta i našao se u njegovoj utrobi koja je izgledala kao kuća, lijepa i uređena, a unutra je bila jedna mlada žena koja je pazila na goruću svjetiljku. Jedino što je gavrana zamolila je da tu svjetiljku ne dira. Naravno, znatiželjni gavran nije dugo izdržao pa ju je dotaknuo. U tom je času mlada žena pala mrtva preko praga, a svjetiljka se ugasila i gavran se stao boriti za život opkoljen smradom kitove utrobe. Je li gavran zaista gavran, kako se je uspio spasiti iz kitove utrobe i kako je proveo ostatak života saznajte u ovoj zanimljivoj bajci.

5.    Urašima i kornjača

U ovoj japanskoj bajci pratimo naslovnog junaka, ribara Urašimu koji je živio s majkom i odlučio kako se neće ženiti sve dok je majka živa jer on ulovi taman toliko riba koliko je potrebno za njih dvoje. Jednoga je dana Urašima spasio malenu kornjaču koja mu se nakon nekoliko godina odužila za to. Odvela je Urašimu u palaču zmajskoga kralja gdje je upoznao zmajsku kraljevnu i njih se dvoje zaljubiše. Nakon nekog vremena, a Urašimi se činilo da su prošle tri godine, nagovorio je kraljevnu da ga pusti da posjeti majku. Ona je napokon pristala, ali dala mu je jednu kutijicu koju nije smio otvoriti jer će se samo tako moći vratiti kraljevni. On tako i obeća, a po povratku na obalu shvatio je da ništa više nije isto. Saznao je od jednoga starca kako o njemu kruži legenda koja govori da je on živio prije tristo godina.  Saznao je i da mu je majka umrla istog onog dana kad je on otišao. Kako bi dokazao starcu da je on Urošima i da nije prošlo tristo godina, otvorio je kutijicu koju mu je kraljevna dala i iz nje izađe samo dim, a na Urošimina leđa padne teret godina i njegovo se tijelo smrvi u prah.

6.    Žaba krastača

Ova francuska bajka jasno pokazuje kako udruživanje postojećih motiva, likova i zapleta može rezultirati novim i zanimljivima pričama. Žaba krastača u sebi spaja dvije priče: onu o lijepoj i dobroj djevojci koju ne odbija nakaznost udvarača, poznatu iz bajke Ljepotica i zvijer te priču o začaranome kraljeviću u liku žabe, kakvu nalazimo primjerice u Kraljeviću žapcu braće Grimm. Zaplet Žabe krastače podsjeća i na njemačku bajku Začarani žabac, no junakinja te bajke ne odlazi dobrovoljno u žapčev dvor – naprotiv, silom ju se odvodi iz njezinoga doma!

7.    Konjić Grbonjić

Duhovitu bajku u stihovima Konjić Grbonjić ruski književnik Petr Pavlovič Eršov napisao je kada mu je bilo svega osamnaest godina. Djelo je pohvalio i književnik Aleksandr S. Puškin. U središtu priče nalazi se lijeni, ali dobrodušni Ivanuška koji uz pomoć svojega konjića hvata žar-pticu, pronalazi lijepu Car-djevojku i na koncu zasjeda na kraljevsko prijestolje. Dijelovi Konjića Grbonjića bili su cenzurirani jer su vlasti smatrale da se autor ruga ruskome caru. Bajka je poslužila kao predložak za balet Arthura Saint-Léona.

8.    Vuk i sedam kozlića

Jedna od poznatijih bajki braće Grimm svakako je Vuk i sedam kozlića. Iako ih je majka prije odlaska upozorila na opasnoga vuka koji bi ih mogao pojesti, maleni kozlići nisu odoljeli strašnom vuku. Poslušali su majku i u prva dva pokušaja vuka da ih nasamari prepoznali su ga, ali iskusni vuk smislio je kako će ih prevariti pa je pazio na svoj glas i šape i nasamario malene kozliće koji su ga zbog svoje mladosti i neiskustva prevareni pustili u kuću. Samo najmlađega od njih vuk nije mogao pronaći pa je on skupa s majkom pronašao zlog vuka i spasio ostale kozliće. Vuk je svoju kaznu na kraju dobio utopivši se u bunaru.

9.    Slavuj

Bajka o kineskom caru koji pjesmu mehaničke ptice pretpostavlja pjevu živoga slavuja prvi je put objavljena 1843. u Andersenovim Novim bajkama. Mnogi vjeruju da je bajka posvećena opernoj pjevačici Jenny Lind, poznatoj kao švedski slavuj. Nadahnuće za Slavuja Andersen pronalazi u zabavnome parku koji je bio fokusiran na motive iz kineske kulture i 1843. gostovao u danskoj prijestolnici Kopenhagenu. Bajka je više puta uglazbljena, a u televizijskoj ekranizaciji iz 1983. u ulozi kineskoga cara našao se pjevač skupine Rolling Stones Mick Jagger!

10.  Bijela golubica

Ova danska bajka obrađuje nekoliko učestalih motiva: nemogući zadatak koji junak obavlja uz pomoć čudesnoga bića, začaranu djevojku i čarobni bijeg. Bježeći pred vješticom ili nekim drugim bićem, junaci bacaju različite predmete koji se pretvaraju u prepreke koje usporavaju ili zaustavljaju progonitelja. Lonac za cvijeće tako postaje šuma, a čaša vode rijeka.

Bajku je zapisao i u okviru Danskih narodnih priča (1876.–1883.) objavio danski folklorist Svend Grundtvig, a poslušati ju možete na našem Ognjištu.

 

Top 10 zimskih bajki

Zima nas uvijek podsjeća na toplo ognjište i čitanje bajki. Nakon aktivnog i ubrzanog ljeta i jeseni, vrijeme je za odmor, toplo ognjište, maštanje i bajke.

Na ovom popisu predstavljamo vam top deset zimskih bajki koje će zasigurno utopliti vaša srca i naučiti vas najvažnijim životnim vrijednostima.

Top deset zimskih bajki:  

1. Djevojčica sa šibicama

Djevojčica sa šibicama poznata je bajka najpoznatijeg danskog bajkopisca Hansa Christiana Andersena. Radnja prati malu, siromašnu djevojčicu u novogodišnjoj noći. Gladna, bez kape, šala i cipela, promrzla je hodala gradom i prodavala šibice. Prekrasni prizori koje je vidjela u svjetlosti zapaljenih šibica pokušavajući se ugrijati pružali su joj nadu i utjehu, ali nestajali su jedni za drugim dok se u posljednjem prizoru nije pojavila njezina baka koja ju podiže u naručje i odvodi u nebo gdje nema ni hladnoće ni gladi. Smrznutu mrtvu djevojčicu i izgorjele šibice oko nje pronašli su prolaznici na Novogodišnje jutro. Pomislili su da se jadna samo htjela ugrijati tim šibicama, ali nisu znali koliko je lijepih stvari ona vidjela tu noć, a onda otišla sa svojom bakom na jedno ljepše mjesto.

2. Dvanaest mjeseci

Narodna priča o dvanaest mjeseci poznata je u nekim slavenskim zemljama poput Rusije, Češke i Slovačke, a u ovoj verziji iz Grčke upoznajemo dvije sasvim suprotne djevojke Mariannu i Helenu. Jednu koja ljepotu vidi u svim mjesecima u godini i drugu koja ne voli nijedan od njih. Što je Helena naučila od Marianne otkrijte u ovoj narodnoj bajci.

3. Snježna kraljica

Snježna kraljica poznata je bajka najpoznatijeg danskog bajkopisca Hansa Christiana Andersena. Prvi put je objavljena 1845. godine.

Središnji sukob između dobra i zla utkan je u priču o ljubavi i prijateljstvu između dječaka Kaia i djevojčice Gerde. Nakon što Snježna kraljica odvede Kaia u svojim saonicama, Gerda neustrašivo kreće u potragu za svojim prijateljem. Uočljive su poveznice ove bajke sa skandinavskim predajama o Ledenoj djevi. Snježna kraljica poslužila je kao predložak za niz filmova, skladbi, romana i stripova.

4. Rukavica

Ova topla narodna bajka iz Ukrajine ima ritam i ponavljanja koji su odlični za djecu. Teme prihvaćanja, dobrodošlih gostiju, dijeljenja i suradnje nude bezvremensku mudrost za mlade i stare čitatelje i čitateljice. Jedna izgubljena pletena rukavica za kratko je postala topli dom mišu, žabi, zecu, vepru, lisici, vuku i medvjedu koji su se u nju smjestili kako bi se ugrijali na hladnoći, se dok se rukavica nije raspuknula. Životinje su se razišle u svoje tople domove, a maleni miš pobjegao je u kuću baš onog dječačića u čiju su se izgubljenu rukavicu svi sakrili od hladnoće.

Možda i vi znate neko posebno mjesto, recimo, bakino krilo, koje ima čarobnu moć da se raširi pa u njemu uvijek bude mjesta za još jedno maleno.

5. Ogrtač za Mjesec

U ljetno doba uvečer se još vidi i mnoga su djeca u krevetu prije nego padne noć. Duge mračne zimske večeri svim uzrastima nude posebnu priliku da uživaju u zvijezdama i Mjesecu koji obasjava noćno nebo. Od početka čovječanstva, ljudi su u čudu dizali oči prema nebu, a njihovo se čuđenje očituje u blistavim bajkama koje slave čaroliju i tajanstvenost Mjeseca. Mjesec iz ove priče dobio je svoj magleno bijeli, zvjezdano smjeli ogrtač i to zahvaljujući jednom posebnom i upornom krojaču.

6. Orašar

Bajka o orašaru Ernesta Theodora Amadeusa Hoffmanna omiljena je božićna priča u mnogim zemljama i prema njoj je nastao poznati istoimeni balet. Lutke orašara prvi put su izrađene na šumovitim padinama Rudne gore u Njemačkoj. Za vrijeme dugih, hladnih zima, ljudi su provodili vrijeme rezbareći svakojake figurice od drveta kojega je u šumi bilo u izobilju. Mnogi od tih tradicionalnih načina izrade godinama su se prenosili s koljena na koljeno. Orašari su se rado darovali, osobito u božićno vrijeme, kad su orasi bili sezonska poslastica. Orašari su bili rukom oslikani i oblikovani kao mali vojnici – da čuvaju obitelj i zaštite dom.

7. Božićna zvijezda

Crvenolisna božićna zvijezda biljka je koja potječe iz Meksika gdje su je Azteci upotrebljavali za izradu crvenosmeđe boje, a uvijek se daruje u vrijeme Božića. Cvjetovi su se poslije počeli koristiti u kršćanskim procesijama na Badnjak. Jednu takvu božićnu zvijezdu, odnosno korov iz kojega je izrasla, donijela je malena Maria u crkvu na jaslice, umjesto dara koji je prvotno namijenila malenom Isusu.

U Meksiku se u predbožićno vrijeme slavi Las Posadas – svi se prisjećaju Marijina i Josipova puta u Betlehem. Svake večeri maleno dijete odjeveno u anđela vodi grupicu ostale djece ulicama. Pred svakim vratima oni otpjevaju pjesmu i zamole da ih prime na konak. Vrhunac proslave je procesija na Badnjak kad djeca vode svoje obitelji u crkvu i nose do jaslica kip maloga Isusa. 

8. Crni mačić

Radnja ove francuske priče događa se na Silvestrovo, 31. prosinca. U mnogim mjestima u Europi i dalje je popularno povući se u prirodu iz zdravstvenih razloga, kao što to žele napraviti prijatelji u ovoj priči. Crni mačić, guska, janje i krava naumili su otići u planinu na svjež zrak, ali zaustavili su se kod kolibe i jednoj usamljenoj baki uljepšali život.

9. Srebrni češeri

Bijela jela raste na ledenom sjever Europe i izvorno je božićno drvce, cijenjeno mnogo prije negoli je norveška smreka postala popularna. U božićno vrijeme u gorju Harz u Njemačkoj tradicionalno se skupljaju češeri jela i borova pa se boje u srebrno. Nizovi srebrnih češera njišu se s kamina i srebrne šišarke vise s božićnog drvca, gdje se vrte i blistaju u svjetlu plamena. I upitate li staroga djeda koji sjedi pored vatre odakle je taj običaj potekao, ispričat će vam priču o ženi koja je susrela Gubicha, kralja patuljaka. Kako joj je pomogao, otkrijte u ovoj bajci.

10. Sestra i brat

Sibir je zemlja snijega i leda, ponoćnog sunca i polarnog svjetla. Ondje se nalazi najhladnije naseljeno mjesto na Zemlji, gdje temperature padaju ispod -60 °C. Duge mećave znaju iščupati stabla ili odlomiti velike komade leda te odnijeti ljude na pučinu. Stare priče kažu da u cijelome Sibiru svako jezero i rijeka, svaka grana stabla koja zašušti, svaki vjetar koji puhne ima svoj vlastiti „glas“. Snježne oluje izaziva strašna Mećava, kad strese snijeg sa svoga šatora. Što je navelo brata i sestru da se usprotive strašnoj Mećavi i jesu li uspjeli u tome, otkrit će vam ova priča iz Sibira.