Koje sve bajkovite zanimljivosti smo odabrali za Bajkom oko svijeta Hrvatskom, otkrijte u nastavku!
Priče iz davnine na engleski je prevela Fany Copeland, lektorica engleskoga jezika na Sveučilištu u Ljubljani.
_____________________________________________________________________________________________
Prvu hrvatsku zbirku lokalnim jezikom i stilom zapisanih priča, među kojima i bajki, objavio je Matija Valjavec 1858. godine u Varaždinu.
_____________________________________________________________________________________________
Kada je riječ o istraživanju bajki u Hrvatskoj, a i o hrvatskoj folkloristici općenito, najistaknutije mjesto zacijelo pripada Maji Bošković-Stulli, međunarodno priznatoj folkloristici, autorici desetak knjiga i urednici velikoga broja zbirki priča.
_______________________________________________________________________________________________
U prvoj polovici 19. stoljeća interes je usmjeren na usmene pjesme i predaje, a prerađene usmene priče, ponekad i bajke, objavljuju se u kalendarima, novinama i časopisima, prvenstveno u funkciji zabavne pouke.
_______________________________________________________________________________________________
U bajkama se želje uvijek ostvaruju – roditelji koji požele dobiti dijete, makar ono bilo veličine palca, u liku biljke ili životinje – u bajci će ga i dobiti.
_______________________________________________________________________________________________
Nije ništa neobično ako s ljetovanja donesemo kamenčiće skupljene na omiljenoj plaži i čuvamo ih na policama s knjigama ili na stoliću kraj kreveta jer volimo da nas razni predmeti podsjećaju na lijepo provedene dane.
_______________________________________________________________________________________________
Čemu služi kaput? Da nas čuva od vjetra i hladnoće!
_______________________________________________________________________________________________
Junakinja urnebesne dubrovačke inačice priče o Pepeljugi mora podnositi svakodnevno zanovijetanje i prohtjeve svoje ohole maćehe i njenih kćeri Žuži i Ruži.
_______________________________________________________________________________________________
Ovom pričom šegrt Hlapić uspavljuje Gitu u romanu Ivane Brlić-Mažuranić Čudnovate zgode šegrta Hlapića.
_______________________________________________________________________________________________
Iako titula prvoga imena hrvatske bajke pripada upravo domaćici Ivanine kuće bajke, i mnogi su se drugi hrvatski književnici i književnice okušali u pisanju bajki.
_______________________________________________________________________________________________
S obzirom na nesretan kraj, stilsku razvedenost i alegoričan podtekst, Halugica se ponekad naziva i fantastičnom kratkom pričom, čak i pričom-poemom.
_______________________________________________________________________________________________
Priču je 7. 10. 1966. u Gornjem Uljaniku (okolica Daruvara) snimila Divna Zečević, a ispričala Julijana Šedl (rođena Baručik, 1906.), za koju Zečević bilježi da može beskonačno nizati priču za pričom.
_______________________________________________________________________________________________
Priču je 6. 6. 1966. u Sućuraju na otoku Hvaru snimila Divna Zečević, a ispričao Dinko Slavić, u to vrijeme učenik 8. razreda.
_______________________________________________________________________________________________
Od Nazorovih djela ističu se: zbirka mitova, priča i predaja Slavenske legende, pripovijetka Veli Jože, zbirke pjesama Lirika i Nove pjesme, ep Medvjed Brundo te roman Pastir Loda. Nazor potpisuje i velik broj bajki od kojih su najpoznatije: Bijeli jelen, Halugica, Kralj Albus i Trinajstić.
_______________________________________________________________________________________________
Bajka Žabica djevojka potječe iz Krasice u Hrvatskome primorju, a prvi ju je zabilježio i objavio Fran Mikuličić 1876.
