Bajkom oko svijeta projekt je kojim smo se u 2022. godini otisnuli na čarobno putovanje kroz svjetske bajke.

Ovim projektom predstavili smo bajke, njihove autore i bajkovito stvaralaštvo iz različitih dijelova našeg planeta. Svaki mjesec posvetili smo određenoj nacionalnoj književnosti ili književnosti određene svjetske regije kroz aktivnosti uživo i putem interneta. Tako smo za svaki mjesec pripremili i pregršt zanimljivosti iz svijeta bajki pojedinih književnosti, a pobrinuli smo se da spomenute bajke možete pročitati i u našoj online Bazi bajki.

Pozivamo vas da istražite bogatsvo svjetskih bajki s nama!

 

_________________________________________________________________________________________________

Vile ćete pronaći i u engleskoj inačici za bajku: fairy tale! 🧚‍♀

U hrvatskom nazivu pak nema vila: porijeklo riječi bajka pronalazimo u glagolu „bajati” koji znači pričati, kazivati. 🖋

_________________________________________________________________________________________________

Poznate bajke Madame d'Aulnoy su i Ljepotica zlatne kose, Ovan i Bijela mačka. 👱🏻‍♀️📚

_________________________________________________________________________________________________

Bajke francuske književnice Marie-Catherine d'Aulnoy, primjerice, obiluju snažnim, snalažljivim i djelatnim ženskim likovima. Plemenita mišica (objavljena 1697. u zbirci Priče o vilama) potvrđuje to pravilo: u bajci, naime, kraljevna, njezina majka i dobra vila – koja se javlja u liku mišice iz naslova – udružuju snage kako bi pobijedile zlikovca koji im je oteo prijestolje.

Zanimljivo je i da gotovo dvije trećine produkcije bajki u razdoblju od 1690. do 1715. godine potpisuju upravo francuske spisateljice.

„Priče iz prošlih vremena s poukama” i podnaslovom „Priče majke guske” najznačajnije su Perraultovo djelo. Zbirka je objavljena 1697. godine, a sadržavala je sljedeće bajke: Ljepotica iz usnule šume, Crvenkapica, Modrobradi, Pepeljuga, Palčić, Kraljević Čuperak, Mačak u čizmama i Vile.

_________________________________________________________________________________________________

Perrault se služio usmenom tradicijom koristeći se njezinim motivima, zapletima, likovima i temama kako bi napisao svoje bajke pritom dodavši svoje promjene i dodatke. Perrault je isprva pisao bajke u stihovima (npr. Griselda, 1691.), no s njima nije postigao naročit uspjeh.

_________________________________________________________________________________________________

Zanimljivo je i da se jednom prilikom Perrault našao u pravome malom natjecanju s Catharine Bernard i svojom nećakinjom Marie-Jeanne Lhéritier de Villandon, iz kojega su izašli „bogatiji” za tri verzije bajke Kraljević Čuperak.

_________________________________________________________________________________________________

Perraultov tekst poslužio je i kao podloga za animiranu uspješnicu studija Walt Disney iz 1950. godine.

_________________________________________________________________________________________________

Vjeruje se da na svijetu postoji više od 700 inačica bajke o Pepeljugi.

_________________________________________________________________________________________________

Francuski je znala i naša Ivana: nakon završetka dva razreda djevojačke škole Ivanina se poduka nastavlja kod kuće i to uvelike na francuskome jeziku. Ivana je u dobi od devet godina napisala i dvije pjesme na francuskom jeziku: Ma Croatie ((Moja Hrvatska) i Le bonheur (Sreća).

 

__________________________________________________________________________

Zasigurno najpoznatije njemačke priče nastale spojem usmene i pisane književnosti su one okupljene u zbirci „Dječje i kućne bajke“ koju potpisuju braća Grimm. Braća Grimm vjerovali su da usmene priče prenose „duh naroda“ te su stoga smatrali da se njihovim prikupljanjem ujedinjuje i ideja nacionalne svijesti u onodobnim razjedinjenim njemačkim pokrajinama.

__________________________________________________________________________

Jacob i Wilhelm najstariji su sinovi u obitelji Grimm, a njihov mlađi brat Ludwig ilustrirao je neka izdanja bajki koje potpisuju njegova poznata starija braća.

__________________________________________________________________________

Kazivači i kazivačice braće Grimm nisu bili neuki seljaci i starice, već najvećim dijelom mlade, obrazovane djevojke iz srednje i više klase. Najpoznatija kazivačica bila je Dorothea Viehmann (1755. – 1816.), udovica francuskoga podrijetla koja se uglavnom bavila prodajom voća i povrća. Vjerni Ivan, Dvanaestorica braće, Šestorica obilaze svijetom, Guščarica i Ivica Ježić samo su neke od priča koje su Grimmovi čuli od Dorothee.

__________________________________________________________________________

Zbirka „Dječje i kućne bajke” prvi put je izdana 1812. godine, a smatra se da je konačno izdanje ono izdano 1857. godine. Osim sedam „velikih” izdanja zbirke, za života braće Grimm objavljeno je i deset „malih” izdanja Dječjih i kućnih bajki s odabranim pričama namijenjenima u prvom redu djeci. Više o ovoj zbirci možete poslušati i u našem prijedlogu za čitanje: https://www.youtube.com/watch?v=pFQCTt-i6A8!

__________________________________________________________________________

Braća Grimm u kasnijim su inačicama zbirke intervenirali u brojnim moralnim pitanjima, no mijenjali su i stil i brojne narativne elemente.

Primjerice, u verziji „Pepeljuge“ iz prvog izdanja zbirke braće Grimm polusestre si odsijecaju dijelove stopala kako bi mogle obuti cipelicu, a na kraju bajke kažnjava ih se za njihova zlodjela i mržnju tako da im golubovi iskljucaju oči. Ti nasilni elementi često se izostavljaju u novijim dječjim izdanjima bajke.

__________________________________________________________________________

Iako se ne zna točan razlog ove promjene, neki vjeruju da je moguće da su braća ovu promjenu izvršili iz praktičnih tržišnih razloga: majke vjerojatno ne bi htjele čitati takve bajke svojoj djeci.

__________________________________________________________________________

Nadamo se da baba Hole s prvim danom proljeća više neće tresti svoje perine!

__________________________________________________________________________

Priča kaže da su živjeli sretno do kraja života!

__________________________________________________________________________

Više o ovoj čarobnoj ruti možete saznati i na poveznici: https://www.deutsche-maerchenstrasse.com/en/.

__________________________________________________________________________

Iako ime braće Grimm najčešće vežemo uz bajke, njihovih je djela toliko da bi se njima mogla napuniti omanja knjižnica: ovi znanstvenici su, između ostaloga, pisali o temama iz povijesti i prava, mitologije i folkloristike te proučavali njemački jezik i gramatiku.

 

 

________________________________________________________________________

U svijet bajki skandinavskih zemalja uvodi nas jedan od najpoznatijih bajkopisaca svijeta: Hans Christian Andersen danski je književnik i autor 156 bajki i priča od kojih su najpoznatije Snježna kraljica, Ružno pače, Mala sirena, Carevo novo ruho, Djevojčica sa žigicama i Kraljevna na zrnu graška. Neke od njegovih najpoznatijih bajki možete poslušati sutra u 12 sati u Ivaninoj kući bajke povodom Međunarodnog dana dječje knjige.

________________________________________________________________________

Hans Christian Andersen rođen je na današnji dan 1805. godine u gradiću Odenseu kao sin siromašnoga postolara i pralje. Već u četrnaestoj godini uputio se u dansku prijestolnicu Kopenhagen gdje je stekao svjetsku slavu.

________________________________________________________________________

Saznavši naknadno tko je Andersen, Jacob Grimm ga je nakon nekoliko tjedana posjetio u Danskoj. Nakon toga posjeta, Andersen i braća Grimm ostali su u dobrim odnosima.

________________________________________________________________________

Iako se proslavio kao književnik, Andersen je sanjao o karijeri u kazalištu.

________________________________________________________________________

Andersenove bajke i priče često sadrže i vjerske motive, kao i motive iz usmene i književne tradicije. Brojne su mu i priče o životinjama, o biljkama, oživljenim igračkama i drugim predmetima te junacima i junakinjama koji pate i strpljivo podnose životne nedaće.

________________________________________________________________________

Snježna kraljica poslužila je kao predložak za niz filmova, skladbi, romana i stripova.

________________________________________________________________________

Ivana Brlić-Mažuranić često se naziva „hrvatskim Andersenom“. Ta je figura prvi put upotrijebljena u novinama „Daily Dispatch“ nakon objavljivanja engleskog prijevoda Priča iz davnine.  Referirajući se na taj nadimak u jednom pismu ocu nedugo potom, Ivana je kazala: „Svakako ću ja biti zadovoljna kad meni moja 'magična darovitost' prvi put donese toliku svotu! Ali na to je i danski Andersen uzalud čekao, pa će valjda i hrvatski”.

________________________________________________________________________

Motiv zahvalnoga mrtvaca nalazimo i u bajci „Suputnik” Hansa Christiana Andersena. Onaj tko pokopa mrtvaca ili otplati dugove pokojnika i na taj mu način pomogne pronaći mir u zagrobnome životu, za svoj će trud zasigurno biti nagrađen.

________________________________________________________________________

Divovi su u bajkama golema bića koja ponekad jedu ljude. U pravilu su pohlepni i priglupi, tako da ih junaci i junakinje lako nadmudruju i uzimaju njihovo blago. Ipak, u nekim bajkama divovi ne samo da nisu zli, nego i pomažu junacima i junakinjama – često tako da ih nose na svome ramenu ili u džepu.

________________________________________________________________________

Bajka o Kari Drvenhalji pripada norveškoj pripovjedačkoj tradiciji i predstavlja inačicu priče o Pepeljugi. Najpoznatija verzija priče o Kari Drvenhalji objavljena je u zbirci norveških priča i bajki Petera Christiana Asbjørnsena i Jarena Moea.

________________________________________________________________________

Osim za djecu, Andersen je pisao bajke i priče za odrasle, autor je i niza romana, dramskih tekstova i putopisa, a objavio je i tri autobiografije.

 

 

____________________________________________________________________________________

Varijanta Pepeljuge se među prvim tekstovima spominje u 5. st. pr. n. e. u priči o djevojsci Rhodopis.

____________________________________________________________________________________

Bajka o kineskom caru koji pjesmu mehaničke ptice pretpostavlja pjevu živoga slavuja prvi je put objavljena 1843. u Andersenovim Novim bajkama.

____________________________________________________________________________________

Nakon prijevoda Priča iz davnine na esperanto, bilo je lakše zbirku bajki prevesti i na druge egzotične jezike. 

____________________________________________________________________________________

Ivanin dječji roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića objavljen je 1913. godine i od tada preveden je na brojne svjetske jezike. Neki od brojnih prijevoda dostupni su i u našoj Bajkovitoj biblioteci.

 

Lipanj nas vodi u zemlje Sjeverne i Južne Amerike. Što kriju bajkovita književna ostvarenja saznajte u zanimljivostima koje slijede u nastavku!

_________________________________________________________________________

Konj sa sedam boja može i govoriti, u trku postiže i veliku visinu, a junacima je, u zamjenu za svoju slobodu, i pomagač u nevolji.

_________________________________________________________________________

Inačice Pepeljuge pronalazimo u gotovo svim krajevima svijeta. Samo u Meksiku postoje dvije „Pepeljuge“: Adelita i Domitila.

_________________________________________________________________________

Bajku „Zašto more jeca” zabilježio je 1883. godine brazilski književni kritičar i povjesničar književnosti Silvio Romero u zbirci „Cantos populares do Brasil”.

_________________________________________________________________________

Oochigeas je junakinja bajke Mi'kmaq i Maliseet iz 19. stoljeća koja je spoj francuske priče o „Pepeljugi“ i Wabanaki narodnih priča.

 

_________________________________________________________________________

Australske bajke i folklor odraz su bogate aboridžinske kulture iz koje potječu. Aboridžini su ove priče nazvali Snovi, a te su priče sačuvale njihove zakone, običaje i duhovna vjerovanja.

_________________________________________________________________________

Spisateljica K. Langloh Parker jedna je od prvih sakupljačica australskih bajki. Ona je stekla povjerenje plemena Narran i pravo na zapisivanje njihovih priča koje su potom prenesene ostatku svijeta.

_________________________________________________________________________

Škotski književnik, folklorist i povjesničar Andrew Lang u svoje je zbirke, nakon niza europskih bajki, uključio i neke manje poznate bajke.

_________________________________________________________________________

„Jer tko god čarobnu sviralu pronađe, imat će vlast nad svakom životinjom, pticom ili čovjekom. Jer kad se u nju zasvira, ni jedan stvor koji svirku sluša ne može plesu odoljeti.”

_________________________________________________________________________

Peka, lik iz bajke Čarobna svirala, nije skitnica već upravo veseli lutalac, radnik koji putuje od imanja do imanja strižući ovce, žanjući ljetinu, berući voće.

_________________________________________________________________________

U Australiji šišmiši se smatraju čudesnim stvorenjima i posebnim bićima.

_________________________________________________________________________________________

Giovan Francesco Straparola (oko 1480. – 1558.), talijanski književnik rodom iz Caravaggia, često se naziva 'ocem pisane bajke'. O Straparolinom životu ne znamo mnogo, a i ono što znamo uglavnom je nepouzdano. Čak je i njegovo ime donekle upitno – moguće je da se radi o nadimku ili pseudonimu, a ne o pravom imenu. Međutim, ono što znamo jest da se u nekome trenutku života preselio u Veneciju, gdje je  tiskao Ugodne noći (1550. – 1553.), prvu europsku zbirku priča koja je sadržavala i bajke.

_________________________________________________________________________________________

Giambattista Basile (1575. – 1632.) talijanski je književnik rodom iz okolice Napulja i autor je prve integralne europske zbirke bajki. Basile se u životu okušao u raznim poslovima: služio je kao vojnik u Italiji i inozemstvu, bio aktivni član niza akademija, radio kao državni službenik, organizirao dvorske zabave i spektakle. Osim toga, pisao je pjesme i bajke po kojima ga danas pamtimo.

__________________________________________________________________________________________

Mačka s ognjišta portugalska je inačica priče o Pepeljugi koja sadrži elemente tzv. Priče o ljubaznoj i neljubaznoj djevojci, a prvotno ju je objavio portugalski folklorist Consiglieri Pedroso krajem 19. stojeća.

_________________________________________________________________________________________

Pentamerone sadrži prve tiskane verzije nekih od najpopularnijih bajki, poput onih o Uspavanoj ljepotici, Matovilki, Ivici i Marici te Pepeljugi. Za objavljivanje dva sveska Priče nad pričama zaslužna je Basileova sestra Adriana.

_________________________________________________________________________________________

Bajku Dvoje djece i vještica zabilježio je portugalski povjesničar i folklorist Consiglieri Pedroso. Uvrstio ju je u  zbirku bajki i priča najprije objavljenu na engleskom (1882.), a tek onda na portugalskom jeziku (1910.).

_________________________________________________________________________________________

Mačka Pepeljuga objavljena je u Basileovoj zbirci Pentamerone (1634.–1636.) i predstavlja prvu europsku tiskanu inačicu priče o Pepeljugi.

_________________________________________________________________________________________

Bajka Princeza Krasuljka podsjeća na bajke braće Grimm Ferdinand Vjerni i Ferdinand Nevjerni te Dva putnika. Zapisala ju je španjolska književnica iz 19. stoljeća Cecilia Böhl de Faber, poznata pod pseudonimom Fernán Caballero.

_________________________________________________________________________________________

Darovi se u bajkama dobivaju od kakvog čudesnog bića – ljudoždera, čarobne ribe ili sjevernoga vjetra, ili su nagrada za dobru službu ili šegrtovanje.

_________________________________________________________________________________________

Ime 'Straparola' dolazi od talijanskoga glagola straparlare, što znači previše pričati, ali i pričati besmislice. 'Straparola' bi stoga mogao biti nadimak za nekoga tko puno i često priča.

 

 

_________________________________________________________________________

Ukrajinska bajka Oh pripada tipu priče koji nazivamo Čarobnjak i njegov učenik. Mladić postaje naučnikom čarobnjaka, vraga, šumskog čovječuljka ili nekog drugog čudesnog bića i uči kako se pretvarati u životinje. Na kraju naukovanja po njega dolazi otac koji ga najprije mora prepoznati.

_________________________________________________________________________

Želje u bajkama redovito se ostvaruju – tako ostarjeli bračni par u ovoj bajci dobiva kćer žabicu koju su poželjeli. Kada se u nju zagleda kraljević, žabica djevojka postaje žabica nevjesta.

_________________________________________________________________________

Priče iz davnine prevedene su na brojne jezike, između ostalih na ruski 1930. godine i ukrajinski 1971. godine.

_________________________________________________________________________

Svi znamo da je voda čudesna tekućina i da se u njoj skriva tajna savršenog zdravlja, ali znate li kakva voda postoji u ruskim bajkama? Tamo je voda toliko čudesna  – možda je sad pravo vrijeme da oni manje hrabri prestanu čitati!

_________________________________________________________________________

Aleksandr Nikolaevič Afanasyev (1826. – 1871.), jedan od najznačajnijih ruskih folklorista, prvi je ponudio sustavan pregled ruske usmene tradicije i narodnih vjerovanja te klasifikaciju usmenih priča koja se koristi i danas. Životni poziv pronalazi u skupljanju i proučavanju folklora: zabilježio je i objavio preko 600 bajki i priča. Najznačajnije su mu zbirke Ruske narodne bajke i priče (osam svezaka objavljenih između 1855. i 1863.) i Ruske narodne predaje (1859.).

_________________________________________________________________________

Zla kraljica u Snjeguljici braće Grimm koristi otrovni češalj pa, nakon što Snjeguljici njime prođe kroz kosu, djevojka pada na pod kao mrtva. Srećom, patuljci pronađu češalj i izvade ga iz Snjeguljičine kose, što djevojku istoga trena vraća u život.

_________________________________________________________________________

Bajka o ribaru i ribici je bajka u stihovima koja govori o čarobnoj ribici koja ispunjava želje i vječno nezadovoljnoj ribarevoj ženi, a djelo je poznatoga ruskoga književnika Aleksandra Sergeyeviča Puškina (1833.).

_________________________________________________________________________

Zbirke koje je Afanasyev objavio imale su velik utjecaj na razvoj ruskoga jezika: u to su vrijeme, naime, viši društveni slojevi radije govorili francuski nego ruski. Afanasyev je tijekom svojega rada često dolazio u sukob s onovremenim političkim režimom. Ruske narodne predaje bile su čak i zabranjene zbog navodnoga svetogrdnog i opscenog sadržaja.

Afanasyev je kao svoje uzore često navodio braću Grimm. Upravo je on bio recenzent ruskoga prijevoda njihove zbirke Dječje i kućne bajke (1864.).

_________________________________________________________________________

Junak najčešće mora otputovati u neko daleko carstvo ili čak na mjesto za koje nitko ne zna gdje se nalazi.

_________________________________________________________________________

Za Proppa, bajka je priča nastala pravilnim nizanjem točno određenih stalnih i nepromjenjivih elemenata radnje koje on naziva funkcijama. Broj je funkcija ograničen (Propp ih je izdvojio 31), a njihov redoslijed stalan. Pripovjedna struktura jednostavnih i usmenih bajki u pravilu je pravocrtna, no postoje i kompozicijski složenije bajke. Takve su mnoge pisane bajke, poput onih iz Tisuću i jedne noći ili bajki Ivane Brlić-Mažuranić.

_____________________________________________________________________________________________

U razdoblju dvadesetih godina Ivana i dalje piše, a uz pomoć brata Želimira angažira se i oko prevođenja svojih tekstova na strane jezike – tako je već 1924. godine zbirka Priče iz davnine prevedena na engleski jezik.

_____________________________________________________________________________________________

Langove raznobojne knjige bajki bile su veoma popularne. Mnogi su ga pogrešno držali za njihovog autora, što je samoga Langa prilično smetalo.

_______________________________________________________________________________________________

Rođenje blizanaca ponekad je posljedica uplitanja čudesnog – njihova majka, primjerice, pojede komad čarobne ribe. Katkad i oni sami posjeduju neka čudesna obilježja poput zlatne kose.

_____________________________________________________________________________________________

U engleskoj pripovjedačkoj tradiciji Tom Palčić (Tom Thumb) često je dio predaja o kralju Arthuru.

_____________________________________________________________________________________________

Iako je Jacka spasila dobra sjekira, za djecu bi ipak bilo bolje da dva puta promisle prije nego požele nešto takvo!

_____________________________________________________________________________________________

Bajka o kraljeviću pretvorenom u žabu i djevojci koja prekida čaroliju – doduše, ne poljupcem, već odsijecanjem glave! – podsjeća na Kraljevića žapca braće Grimm.

_____________________________________________________________________________________________

Divlje stablo jabuke raslo je u Europi još u pretpovijesno doba. Njezin je plod i danas jedna od najraširenijih vrsta voća, a jabuka je omiljeno voće i u bajkama.

_____________________________________________________________________________________________

Krave, volovi, ovce i druge domaće životinje česti su pomagači u pričama o Pepeljugi. No za razliku od Šibljohaljinoga riđega teleta, nerijetko postaju žrtvama maćehine zlobe. Ipak, mnogi od njih nastavljaju pomagati junakinji i onkraj groba. 

_____________________________________________________________________________________________

Bajka Sretni princ objavljena je 1888. godine u istoimenoj zbirci, zajedno s još četiri priče: Slavuj i ruža, Sebični div, Odani prijatelj i Znamenita raketa.

_____________________________________________________________________________________________

Neki teoretičari poput Andréa Jollesa smatraju da bajke s nesretnim završetkom nisu prave bajke i za njih predlažu nazive kao što su anti-bajka ili tragična bajka.

_____________________________________________________________________________________

Zbirka Tisuću i jedna noć prvi je put predstavljena europskoj publici francuskim prijevodom Antoinea Gallanda (1704.– 1717.).

_____________________________________________________________________________________

Neke od najpoznatijih bajki iz Tisuću i jedne noći su: Ali Baba i četrdeset razbojnika, Aladin i čarobna svjetiljka, Ribar i džin te bajke o pustolovinama mornara Sindbada.

_____________________________________________________________________________________

Zbirka Tisuću i jedna noć poznata je i pod nazivom Arapske noći.

____________________________________________________________________________________

Ali Baba je jedan od najpoznatijih likova iz zbrike Tisuću i jedna noć, a njegove riječi „Sezame, otvori se!“, često i sami koristimo.

___________________________________________________________________________________

Aladinu, junaku jedne od bajki iz zbirke Tisuću i jedna noć, u nevolji pomažu dva duha (odnosno džina) – jedan iz prstena, a drugi iz čarobne svjetiljke.

__________________________________________________________________________________

Lukavi junak ove priče podsjeća na dosjetljivog ribara iz bajke Ribar i džin, objavljene u zbirci Tisuću i jedna noć, koji nasamari zlog džina i zatoči ga u boci. Jednog od najpoznatijih džinova nalazimo u još jednoj priči iz Tisuću i jedne noći – bajci Aladin i čarobna svjetiljka. 

__________________________________________________________________________________

Za Proppa, bajka je priča nastala pravilnim nizanjem točno određenih stalnih i nepromjenjivih elemenata radnje koje on naziva funkcijama. Broj je funkcija ograničen (Propp ih je izdvojio 31), a njihov redoslijed stalan.

_________________________________________________________________________________

Varijante bajki u kojima se javlja motiv cjelonoćnih pesova uglavnom se razlikuju u broju kraljevni, identitetu muškarca koji ih prati (vojnik, drvosječa) i dokazima koje predočava kralju, te identitetu plesača s kojima se kraljevne zabavljaju (kraljevići, vragovi, trolovi).

_________________________________________________________________________________

Prijevod ove najpoznatije hrvatske zbirke bajki potpisuje gospodin Ebtehaj Navabe, ujedno i predsjednik Hrvatsko-iranskog društva IRANDUSTAN.

_____________________________________________________________________________________________

Priče iz davnine na engleski je prevela Fany Copeland, lektorica engleskoga jezika na Sveučilištu u Ljubljani.

_____________________________________________________________________________________________

Prvu hrvatsku zbirku lokalnim jezikom i stilom zapisanih priča, među kojima i bajki, objavio je Matija Valjavec 1858. godine u Varaždinu.

_____________________________________________________________________________________________

Kada je riječ o istraživanju bajki u Hrvatskoj, a i o hrvatskoj folkloristici općenito, najistaknutije mjesto zacijelo pripada Maji Bošković-Stulli, međunarodno priznatoj folkloristici, autorici desetak  knjiga i urednici velikoga broja zbirki priča.

_______________________________________________________________________________________________

U prvoj polovici 19. stoljeća interes je usmjeren na usmene pjesme i predaje, a prerađene usmene priče, ponekad i bajke, objavljuju se u kalendarima, novinama i časopisima, prvenstveno u funkciji zabavne pouke.

_______________________________________________________________________________________________

U bajkama se želje uvijek ostvaruju – roditelji koji požele dobiti dijete, makar ono bilo  veličine palca, u liku biljke ili životinje – u bajci će ga i dobiti.

_______________________________________________________________________________________________

Nije ništa neobično ako s ljetovanja donesemo kamenčiće skupljene na omiljenoj plaži i čuvamo ih na policama s knjigama ili na stoliću kraj kreveta jer volimo da nas razni predmeti podsjećaju na lijepo provedene dane.

_______________________________________________________________________________________________

Čemu služi kaput? Da nas čuva od vjetra i hladnoće!

_______________________________________________________________________________________________

Junakinja urnebesne dubrovačke inačice priče o Pepeljugi mora podnositi svakodnevno zanovijetanje i prohtjeve svoje ohole maćehe i njenih kćeri Žuži i Ruži.

_______________________________________________________________________________________________

Ovom pričom šegrt Hlapić uspavljuje Gitu u romanu Ivane Brlić-Mažuranić Čudnovate zgode šegrta Hlapića.

_______________________________________________________________________________________________

Iako titula prvoga imena hrvatske bajke pripada upravo domaćici Ivanine kuće bajke, i mnogi su se drugi hrvatski književnici i književnice okušali u pisanju bajki.

_______________________________________________________________________________________________

S obzirom na nesretan kraj, stilsku razvedenost i alegoričan podtekst, Halugica se ponekad naziva i fantastičnom kratkom pričom, čak i pričom-poemom.

_______________________________________________________________________________________________

Priču je 7. 10. 1966. u Gornjem Uljaniku (okolica Daruvara) snimila Divna Zečević, a ispričala Julijana Šedl (rođena Baručik, 1906.), za koju Zečević bilježi da može beskonačno nizati priču za pričom.

_______________________________________________________________________________________________

Priču je 6. 6. 1966. u Sućuraju na otoku Hvaru snimila Divna Zečević, a ispričao Dinko Slavić, u to vrijeme učenik 8. razreda.

_______________________________________________________________________________________________

Od Nazorovih djela ističu se: zbirka mitova, priča i predaja Slavenske legende, pripovijetka Veli Jože, zbirke pjesama Lirika i Nove pjesme, ep Medvjed Brundo te roman Pastir Loda. Nazor potpisuje i velik broj bajki od kojih su najpoznatije: Bijeli jelen, Halugica, Kralj Albus i Trinajstić.

_______________________________________________________________________________________________

Bajka Žabica djevojka potječe iz Krasice u Hrvatskome primorju, a prvi ju je zabilježio i objavio Fran Mikuličić 1876.