Ivana Brlić-Mažuranić odgajana je u vrijeme kada je, kao žensko dijete, usmjeravana isključivo na obiteljske, domaćinske, bračne i majčinske dužnosti, što ju je spriječilo u spisateljskim ambicijama, barem u mladosti.

Nakon udaje za dr. Vatroslava Brlića seli u Slavonski Brod gdje uskoro rađa prvo dijete: kći Nadu, a potom još šestero djece: Ivana, Vladimira, Zoru, Zdenku, Nikolu i Nedjeljku. 

S rođenjem djece i njihovim odrastanjem te njihovom iskazivanjem interesa za čitanjem, Ivana pronalazi način kako se, osim uobičajenim dužnostima, može baviti i književnim radom. Ivana počinje pisati i tiskati djela: prvo djela namijenjena za krug obitelji, a kasnije i za šire čitateljstvo.

S 42 godine objavljuje zbirku bajki Priče iz davnine u kojoj, između ostalih tema, važnu ulogu ima i tema majčinstva. Majčinstvo se kao tema ili motiv javlja u čak šest bajki: Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica, Ribar Palunko i njegova žena, Lutonjica Toporko i devet župančića, Jagor i Sunce djever i Neva Nevičica, a vjerujemo da je najpoznatija i najupečatljivija majčina požrtvovnost u Šumi Striborovoj koja žrtvuje svoju sreću zbog svoga djeteta.

Zahvalni smo svemu čemu nas Ivanine pisane riječi podučavaju i o kojima promišljamo. 

Hvala svim majkama koje žrtvuju svoju sreću zbog svoje djece!